Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman kazao je na današnjoj konferenciji za medije kako najveći broj odluka Ustavnog suda BiH nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, a slijede je Parlament FBiH pa Narodna skupština RS-a.
Ćeman je prokomentarisao odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH ističući da statistika varira te da je i jedna neprovedena odluka Ustavnog suda BiH napad na ustavnopravni poredak BiH.
"Svi organi vlasti dužni su poštovati odluke. Odluke se mogu komentarisati kroz naučne radove, ali one se moraju sprovoditi", rekao je Ćeman, piše Klix.ba.
Istakao je da jedan broj odluka nije izvršen te da najveći broj odluka nije izvršila Parlamentarna skupština BiH, jedan broj Parlament FBiH, a najmanje Narodna skupština RS.
Ćeman je kazao da je povod današnje konferencije za medije usvajanje Izvještaja o radu i Izvještaja o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH. On je rekao da Ustavni sud BiH djeluje na osnovu Ustava BiH i pravila koja je usvojio.
Predsjednik Ustavnog suda BiH objasnio je na koji način funkcioniše Ustavni sud BiH i kako se donose odluke na plenarnim sjednicama najvišeg organa sudske instance. Kako kaže, ogroman broj predmeta rješava se na sjednicama Velikog vijeća koje odluke donosi sa šest glasova, odnosno konsenzusom.
"Od ukupnog broja predmeta mali je broj onih u kojima odluke nisu donesene jednoglasno. To govori o visokom stručnom slaganju unutar sastava Ustavnog suda BiH", rekao je Ćeman.
Ustavni sud BiH je prošle godine registrovao povećanje broja predmeta za deset posto i uspio poboljšati broj riješenih predmeta. Kako kaže, 2016. godine riješeno je skoro osam hiljada predmeta.
"Jedan od strateških zadataka je da vrijeme odlučivanja spustimo ispod tri godine u odnosu na datum kada je apelacija, odnosno zahtjev podnesen. Prošle godine smo uspjeli smanjiti broj rješavanja za tri mjeseca", rekao je Ćeman.
Osvrnuo se i na odluke koje se odnose na suđenje u razumnom ruku dodajući da nijedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana i nije oborena na Evropskom sudu za ljudska prava.
"Bez obzira na visok nivo normativnog uređenja ipak se može kazati da nivo zaštite ljudskih prava još uvijek nije takav da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH. S druge strane, porasla je svijest građana BiH da su neki instrumenti (apelacije) djelotvorni i da preko njih mogu štititi svoja prava. I na kraju, s vremena na vrijeme javi se određeno ustavnopravno pitanje koje tangira veći broj pojedinaca, fizičkih osoba i određenih kategorija. Tu se radi o uvjerenju građana da se krše njihova prava", kazao je Ćeman.