Platni promet, postizborna kriza i odbrojani dani

Nema podataka o platnom prometu

Podaci o platnom prometu tokom rata na teritoriji BiH više ne postoje jer je tek od 2001. godine platni promet preko Centralne banke BiH prešao u komercijalne banke, pišu danas "Nezavisne".

Kako se novac trošio prije toga, podataka, po svemu sudeći, više nigdje nema. Kako je rečeno u Centralnoj banci BiH, tek od 5. januara 2001. godine sistemi za poravnanje međubankarskih platnih naloga nalaze se pri Centralnoj banci BiH.

"Te podatke danas možete tražiti u pravnim sljedbenicima tih organizacija, i to: za bivšu Službu platnog prometa u APIF, Banjaluka za RS i za bivše ZAP i ZPP u FIA, Sarajevo, za FBiH", rekla je Danijela Golijanin iz Službe za odnose sa javnošću te institucije.

U APIF-u, odnosno u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banjaluka, kažu da oni te podatke nemaju. 

"APIF ne raspolaže traženom dokumentacijom i napominjemo da se dokumentacija platnog prometa čuvala tri godine i nakon toga je uništavana, što znači da sa tim APIF nema ništa", rekla je Milena Marić iz APIF-a.

U Ministarstvu finansija FBiH su takođe rekli da oni tim podacima ne raspolažu, a u Ministarstvu finansija RS su odgovorili da je dio poslova Narodne banke RS, osim APIF-a, naslijedila i Agencija za bankarstvo RS, u kojoj takođe te podatke nemaju. To znači da građani RS i FBiH, odnosno ratne BiH, više ni teoretski ne mogu provjeriti kako je trošen njihov novac i kako se njime raspolagalo od početka rata do 2001. godine.

Moguća nezapamćena kriza

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić upozorila je da bi BiH mogla da zapadne u nezapamćenu krizu ukoliko nadležni ne nađu rješenja za otvorena pitanja kada je riječ o izbornom zakonodavstvu.

Imajući u vidu da parlament BiH još nije sproveo odluku Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", a da se u Federalnom parlamentu to pokušava riješiti kroz izborne jedinice, Hadžiabdićeva je navela da bi nesprovođenje te odluke moglo proizvesti prepreke formiranju vlasti na nivou Federacije BiH i BiH.

"U nedostatku zakonskih rješenja za sprovođenje posrednih izbora, problem bi mogao eskalirati kada potvrdimo rezultate neposrednih izbora i počne konstituisanje organa vlasti početkom novembra. Vjerujem da ćemo do tada imati neko rješenje, moguće i privremenog karaktera, ali ako ga ne bude mislim da će se BiH naći u krizi kakvu nikad prije nije imala", rekla je Hadžiabdićeva za "Glas Srpske".

Grobovi dinastije Petrović u lošem stanju

Grobovi dinastije Petrović-NJegoš na Cetinju slomljeni su i u lošem stanju još od 1945. godine, rekao je rektor Cetinjske bogoslovije protojerej stavrofor Gojko Perović.

Perović je rekao da se grobovi djece kralja Nikole Petrovića, princeza Vjere i Ksenije i grobno mjesto predviđeno za princa Mihaila "nalaze van kompleksa Cetinjskog manastira i da na tom mjestu nesavjesni građani tokom noći bacaju smeće, špriceve". U medijima i na društvenim mrežama danas se pojavila vijest o skrnavljenju grobova "kojima se ne može priči".

"Nadležni su tu postavili lance upravo kako bi spriječili dalje uništavanje grobova dinastije", istakao je Perović za "Vijesti".

Uprava za zaštitu kulturnih dobara saopštila je da je podnijela prijavu Upravi za inspekcijske poslove protiv nepoznatih lica u vezi sa štetom na grobovima dinastije Petrović.

Orban o migrantima i odbrojanim danima

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da je neophodno formiranje nove Evropske komisije, sa novim pristupom migracionoj politici. On je rekao da su trenutnoj Komisiji, kojoj mandat ističe sljedeće godine "dani odbrojani".

"Treba nam nova Komisija. Sa novim pristupom", rekao je Orban za mađarsku državnu radio-stanicu.

Orban, koji je jedan od najvećih protivnika migracione politike EU, dodao je da Evropska komisija ne bi trebalo da kažnjava one države koje žele da svoje granice zaštite od migranata. Parlamentarni izbori u EU biće održani sljedeće godine.

Stavovi Britanaca nepromijenjeni

Procenat britanskih građana koji podržavaju raspisivanje referenduma o konačnom sporazumu sa EU o "Bregzitu" prvi put je u jednoj anketi premašio prcenat onih koji se tome protive, pokazuje istraživanje agencije "Jugov" za "Tajms".

Na pitanje da li treba održati referendum o konačnim uslovima sporazuma o "Bregzitu", 42 odsto je odgovorilo potvrdno, a 40 negativno. Ostali su rekli da ne znaju. Anketom je bilo obuhvaćeno 1.633 punoljetnih građana Velike Britanije, a istraživanje je obavljeno u srijedu i četvrtak, 25. i 26. jula.

Kada je riječ o stranačkim simpatizerima, 58 odsto glasača laburista podržava drugi referendum, kao i 67 odsto pristalica demokrata i 21 odsto glasača konzervativaca. Na referendumu u junu 2016. godine, 51,9 odsto glasača podržalo je napuštanje EU, a 48,1 odsto je bilo za ostanak zemlje u evropskom bloku.

Dvije godine kasnije, anketa "Jugova" pokazala je da se nisu promijenili stavovi većine glasača o tome da li treba napustiti Uniju. Ako bi sutra bio održan novi referendum o članstvu u EU, 45 odsto građana bi se izjasnilo za ostanak, 42 odsto za istupanje, četiri odsto ne bi glasalo, a devet odsto je odgovorilo da ne zna.