Nacrt Zakona o izmjenam i dopunama Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske uzbunio javnost. Da li će novinari i fotoreporteri pred sudiju ako fotografišu policajca? Pravnici kažu: sporno je tumačenje nejasnih riječi.
Prošlo je četiri godine od kada je Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske (ZJRM) podigao prašinu u javnosti. Tadašnja novost u zakonu - da se i društvene mreže tretiraju kao javno mjesto – naišla je na opšte negodovanje zbog straha od zloupotrebe.
Pojava Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske ovih dana izazvala je sličnu reakciju, pogotovo u novinarskoj zajednici u RS.
Klub novinara Banjaluka uputio je poziv međunarodnim organizacijama, OEBS-u, Savjetu Evrope i EU da se oglase u vezi s ovim pitanjem, smatrajući da je Nacrt nastavak dodatnog pritiska na građane u ostvarivanju njihovog prava, kao i pritisak na novinare u vršenju njihove djelatnosti.
Sporno pitanje je da da li predlagač izmjenama zakona planira da spriječi novinare, ali i građane, da svojim fotoaparatima i pametnim telefonima snimaju policajce u obavljanju službene dužnosti? Prema nacrtu izmjena i dopuna, ako se takvo ponašanje podvede pod ''neovlašteno fotografisanje ili snimanje koje ometa službenike dok vrše svoje dužosti'' novinar, fotograf ili građanin otići će 60 dana u zatvora ili platiti kaznu od 500 do 1.500 KM.
Ista kazna predviđena je za nekoga ko "ometa ili sprečava djelovanje državnih organa, privrednih društava ili drugih pravnih lica koja vrše javna ovlaštenja ili njihove službenike da vrše svoje funkcije, ili ko ne postupi na licu mjesta po zakonitom zahtjevu ili naređenju službenog lica".
Šta znači ''ometanje''?
Aleksandar Jokić, pravnik iz Banjaluke, kaže da je u svemu jedino sporno šta je tačno ometanje službenika i kako će se to tumačiti.
"Da se ja pitam, to bih jako dobro definisao da ne može da se zloupotrebi. Ne kažem ni da hoće ni da neće. Upravo kao što je bilo za javno mjesto, moglo je i može još uvijek, da se zloupotrebi, ali još uvijek nije. Tako i ovo, može da se tumači šire i da ti onemogući da snimaš inspektore, policajce... bilo koga od službenih lica, a može biti i normalna odredba koja ti brani da guraš blic ili objektiv pod nos policajcu dok hapsi. Meni je dakle sporna samo ta odrednica 'ometa'.''
Jokić objašnjava da se iz teksta ne može zaključiti da li predlagač ima "lošu namjeru" u smislu da zakon učini oružjem eventualne represije, ali dodaje da Zakon ima mogućnosti da se popravi u NSRS tako da nije uopšte diskutabilan.
"Recimo, policija hapsi vandale i kamerman im smeta fizički, 'petlja se' na način da onemogućava hapšenje i oni ga upozore, pa ako ne prestane odmah ga izvode pred sudiju. Policija ne odlučuje sama o kazni nego sud odlučuje po hitnom postupku. Dakle, moguće je da izmjene nisu plod zle namjere, nego nespretnog pisanja'', pojašnjava naš sagovornik
U Vladi su objasnili da je bilo potrebno dograditi određena rješenja, kao i ustanoviti nova, a s ciljem preventivnog djelovanja i cjelishodnije primjene Zakona u praksi, ali nisu detaljnije obrazložili sporne odredbe.
Opozicija: Pitaćemo i Ustavni sud
U opoziciji, odnoso Partiji demokratskog progresa, kažu da Ministarstvo unutrašnjih poslova u svojstvu predlagača pomenutog nacrta očigledno ''namjerava da dodatno limitira dobre demokratske prakse u Republici Srpskoj", ali i da zakonodavstvo u Srpskoj već propisuje norme koje kažnjavaju svako sprečavanje službenih lica u vršenju službenih radnji.
''Članovima 306, 307 i 308. Krivičnog zakonika Republike Srpske već su kao krivična djela inkriminisane radnje kojima se sprečavaju službena lica u obavljanju njihovih službenih dužnosti. Pored toga, članom 156. Krivičnog zakonika definisano je i krivično djelo „Neovlašteno fotografisanje“, što praktično znači da je zakonodavac već definisao koje radnje i ponašanja u ovom smislu predstavljaju krivična djela. Dodatno, članom 24. postojećeg Zakona o javnom redu i miru već je normirano kao prekršaj ometanje službenika u vršenju njihovih službenih radnji. Prema tome, u normativno-pravnom smislu je potpuno nepotrebno gomilanje pravnih normi koje regulišu ista ponašanja, a pogotovo je nedopustivo u pravni sistem uvoditi dualizam pravni normi, a do čega će doći u slučaju usvajanja predloženih zakonskih rješenja," navodi se u današnjem saopštenju PDP.
U ovoj stranci su podsjetili da Zakon o zaštiti ličnih podataka u članu 6. jasno precizira da se lični podaci, kao što su fotografije policajaca, mogu obrađivati bez saglasnosti nosilaca podataka, u ovom slučaju policajaca, "ako je obrada ličnih podataka potrebna da bi se ispunio zadatak koji se izvršava u javnom interesu. "
Najavljeno je da će poslanici u NSRS osporiti najavljene zakonske izmjene, a da će, ako zakon prođe u NSRS, PDP inicirati ocjenu ustavnosti zakonskih rješenja pred Ustavnim sudom Republike Srpske.