Komemoracija u Srebrenici 2019.html

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Politika

Završena komemoracija u Potočarima

Autori mondo.ba SRNA
Autori mondo.ba SRNA

U Potočarima, kod Srebrenice, danas je završena komemoracija posvećena obilježavanju 24 godine od stradanja Bošnjaka.

Izvor: Srna

Nakon obraćanja zvaničnika, odavanja pošte stradalim i polaganja cvijeća u Memorijalnom centru, uslijedio je vjerski obred i ukop dijelova posmrtnih ostataka 33 identifikovana Bošnjaka.

Komemoraciji su, između ostalih, prisustvovali visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark, predsjednik Haškog mehanizma Karmel Ađijus, američki ambasador u BiH Erik Nelson, ambasador Turske Haldun Koč i predsjednik Sobranja Sjeverne Makedonije Talat DŽaferi.

Prisustvovali i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik DŽaferović, delegacije Turske i arapskih zemalja, predstavnici međunarodnih organizacija u BiH i zvaničnici iz Federacije BiH. Cvijeće je položio i lider LDP-a Čedomir Jovanović.

Incko: Donijeti zakon

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je danas u Srebrenici da će se zalagati da Bosna i Hercegovina dobije zakon o negiranju genocida ''Zalagaću se da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida. Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25-godišnjicu genocida", kazao je Incko povodom obilježavanja 24. godišnjice stradanja Bošnjaka u Srebrenici, koje je sud u Hagu okvalifikovao kao genocid. U Federaciji BiH je 2014. godine usvojen Prijedlog dopune Krivičnog zakona FBiH kojim se uvodi zatvorska kazna "za negiranje genocida u Srebrenici i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u BiH".

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko izjavio je novinarima da je došao u Potočare da oda počast žrtvama i jer je najstarije ljudsko pravo dostojanstvena sahrana. 


Vigemark je rekao da je potrebno nastaviti traženje nestalih, što finansira i EU, te da na tom pitanju treba i dalje raditi i stvoriti uslove da svi nestali budu ekshumirani i dostojno sahranjeni.

Osim ekipa tri televizijske kuće koje su uživo prenosile komemoraciju, ostali novinari nisu imali pristup u komemorativnu halu u kojoj su se obraćali zvaničnici, prenosi Srna.

Današnji skup u Potočarima protekao je mirno, a obezbjeđuju ga Policija Republike Srpske sa drugim bezbjednosnim agencijama u BiH.

Za razliku od sinoć, kada su u Memorijalni centar stigli učesnici raznih marševa i pohoda sa ratnim zastavama takozvane Armije BiH, te Irana, Albanije i SAD, danas je taj dekor izostao i bile su primjetne samo poneka ratna i jedna albanska zastava.

Režim saobraćaja na putevima koji vode prema Srebrenici danas je izmijenjen i na pojedinim raskrsnicama bilo je kraćih zastoja, ali se očekuje da će do 17.00 časova saobraćaj biti normalizovan.

U Srebrenici su danas i sutra neradni dani zbog današnjeg obilježavanja 24 godine od bošnjačkog stradanja i sutrašnjeg parastosa za poginule i ubijene Srbe na Petrovdan 1992. godine u selima oko Srebrenice, kojima je na jučerašnjoj komemorativnoj sjednici Skupštine ove opštine odata počast.

Pompeo: Bolno poglavlje

Povodom Srebrenice oglasio se američki državni sekretar Majk Pompeo u ime Stejt departmenta.

"Danas obilježavamo 24 godine od genocida u Srebrenici. Američki narod se pridružuje građanima Bosne i Hercegovine u odavanju počasti za više od 8.000 nevinih žrtava.

Ovo bolno poglavlje u evropskoj istoriji ne smije se nikada poreći niti zaboraviti. Stojimo uz one koji i dalje traže pravdu. Potvrđujemo našu stalnu podršku onima koji rade na poštovanju dostojanstva svih žrtava, uključujući i one koji još uvijek čekaju svoje posljednje počivalište.

Tragični događaji iz prošlosti podsjećaju nas na potrebu rada u jedinstvu za bolju budućnost, stabilnu, prosperitetnu i uključivu za sve građane Bosne i Hercegovine. Sjedinjene Američke Države su i dalje čvrst partner naroda Bosne i Hercegovine."

Komisija za Srebrenicu

Vlada Republike Srpske je ove godine formirala nezavisna međunarodnu komisiju čiji cilj je da istraži stradanje svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine. Za predsjedavajućeg Komisije za Srebrenicu imenovan je Gideon Grajf iz Izraela, a članovi su Adenrele Šinaba iz Nigerije, Juki Osa iz Japana, Rodžer Bajard iz Australije, Zeng Ji iz Kine, Đuzepe Zakarija iz Italije, Markus Goldbah iz Njemačke, Lorense Armand French iz SAD-a i Marija Đurić iz Srbije.

Grajf je izjavio je da je cilj ove komisije - istina o Srebrenici, koja je samo jedna, te da je moralna obaveza komisije da bude lojalna činjenicama, istini i žrtvama.

"Naš cilj je istina i samo je jedna istina, ne postoje dvije istine o Srebrenici. Uložićemo sve napore da pronađemo tu jednu istinu", istakao je Grajf koji je glavni istraživač izraelskog Instituta za Holokaust "Šem Olam".

Poslanici Narodne skupštine RS prethodno su jednoglasno usvojili zaključke prema kojima je Izvještaj iz 2004. godine o dešavanjima u i oko Srebrenice stavljen van snage. U usvojenom zaključcima se navodi da se spornim izvještajem manipulisalo istinom i pokušavalo mijenjati karakter rata u BiH, a sve u funkciji slabljenja RS, kao i da je napravljen pod pritiskom međunarodne zajednice.

Presude i rezolucije

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio presudu kojom se ubistva iz jula 1995. godine u Srebrenici kvalifikuju kao čin genocida. Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta presuda donijeli su parlamenti zemalja EU, Kanada, SAD i Australija.

Odlukom Evropskog parlamenta, iz januara 2009, 11. jul je proglašen "Danom sjećanja na genocid u Srebrenici."

U znak sjećanja na ubijene Bošnjake, u Potočarima kod Srebrenice izgrađen je Memorijalni centar koji je zvanično otvorio bivši predsjednik SAD Bil Klinton 20. septembra 2003.

Prema optužnicama Haškog tribunala, srpske snage pod komandom generala Ratka Mladića su, nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu - koju je do tada počinivši brojne zločine kontrolisala muslimanska ''Armija BiH'' i koja je bila zaštićena zona UN - do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u uzrastu za vojsku. Oko 30.000 žena, djece i staraca deportovano je za dva dana iz Srebrenice na teritoriju pod kontrolom tzv. Armije BiH.

Prema izvještajima o događajima iz jula 1995. godine dio žrtava je stradao tokom proboja kolone muslimanskih snaga i civila od Srebrenice do Tuzle, u sukobima sa Vojskom Republikom Srpskom, a drugi su zarobljeni i zatim odvedeni na mjesta na kojima su strijeljani.

Za zločine u Srebrenici 1995. optuženi su Radovan Karadžić i general Ratko Mladić. Obojica su kažnjeni na doživotni zatvor, Karadžić pravosnažnom presudom izrečenom u martu 2019, a Mladić prvostepenom iz novembra 2017. na koju su i odbrana i tužilaštvo uložili žalbe.

U decembru 2012. Haški tribunal je osudio generala Zdravka Tolimira, bivšeg pomoćnika Ratka Mladića i ratnog šefa obaveštajne službe Glavnog štaba VRS, na doživotnu kaznu zatvora, proglasivši ga krivim za genocid nad Muslimanima iz Srebrenice.

Za isto su u junu 2010. osuđeni bivši oficiri VRS Vujadin Popović i Ljubiša Beara na kaznu doživotnog zatvora. Istovremeno su osuđena i ostala petorica oficira vojske i policije RS - Drago Nikolić na 35 godina zatvora, Ljubomir Borovčanin na 17, Vinko Pandurević na 13, Radivoje Miletić na 19 i Milan Gvero na pet godina zatvora.

Prvi je osuđen general VRS Radislav Krstić 2001. na 46 godina zatvora, a 2005. kazna mu je smanjena na 35 godina zatvora za pomaganje i podržavanje genocida.

Za zločine u Srebrenici Tribunal u Hagu osudio je i bivše oficire VRS Momira Nikolića na 27 godina zatvora, Vidoja Blagojevića na 18, Dragana Obrenovića na 17 i Dragana Jokića na devet godina zatvora. Prvi je osuđen 1998. na pet godina zatvora Dražen Erdemović, pripadnik diverzantskog odreda VRS.

Još iz INFO

Komentari 2

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Darko

Zlocin jeste ali ne I genocid I nikad ga netreba priznati genocid su izvrsili njemci (6000 000 miliona jevreja ),hrvati (preko milion srba samo u jasenovcu 500 000) ,turci nad jermenima to su sve zlocini sa preko milion mrtvih I sad oni hoce da to izjednace da bi se katolici I turci bolje osjecali, a sta je sa srbskim zrtvama same se pobile zasto za njih niko ne odgovara. Trebali su Aliju da sude on je htio rat nije htio mirno rjesenje ako je itko odgoboran za zlocine to je onda on za zlocine nad sva tri naroda.

2X

Zalaži se i za zabranu negiranja genocida nad srbima ili je to tebi i Bakiru normalno.

MONDO REPORTAŽE

loader