Zagrebački geofizičar Josip Stipčević objasnio je neke pojedinosti o zemljotresima.
Potres koji je juče pogodio Hrvatsku se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smijeru sjeverozapad-jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline.
Ovaj rasjed je granični između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog basena.
“Preko ovog rasjeda kompenzuju se različita naprezanja i pomaci u tim blokovima. Glavni uzrok ovih potresa nalazi se daleko od same lokacije, tačnije na području Jadrana”, objasnio je Stipčević na svom Fejsbuk profilu.
Područje Jadrana je naime mala tektonska ploča koja je nekad bila dio velike Afričke ploče od koje se odvojila prije više miliona godina.
Ova mala ploča naziva se Adrija i njeno kretanje i međudjelovanje s Evropom uzrok je zemljotresa u Hrvatskoj, Italiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i svim okolnim područjima.
“Uticaj ove interakcije najvidljiviji je u područjima uz obalu Jadrana gdje planinski lanci jasno naznačuju granice Adrije u odnosu na druge tektonske ploče. Takođe, najjači potresi događaju se upravo na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj uticaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelimično prenosi i na širi region, dodao je.
“Ovakav mehanizam potresa vrlo je neobičan za područje Hrvatske gdje većina potresa zbog pritiska Adrije ima kompresijski režim u kojem se jedno krilo rasjeda podiže po drugom. Prve procjene govore da se potres dogodio na rasjedu koji se pruža sjeverozapad-jugoistok i da je dužina puknuća rasjeda oko 25 km. Ovakav potresni mehanizam i pružanje rasjeda upućuju da je došlo do pomaka sjevernog dijela rasjeda prema istoku. Posljednji jaki potres na ovom području dogodio se 1909. godine kad je Pokuplje zatresao razoran potres magnitude 5.8. Nakon tog događaja, kad se oslobodila elastička energija zaključana u stijenskoj masi oko rasjeda, započeo je novi ciklus naprezanja rasjednih ploča uslijed djelovanja tektonskih sila. Od tada pa do današnjeg potresa tektonske sile naprezale su stijene na tom području dok nije došlo do granice pucanja i sloma koji je uzrokovao katastrofalni potres na području Gline i Petrinje”, objasnio je geofizičar.
Nije isključeno da će se možda dogoditi i još jači udar sljedećih dana iako je to vrlo malo vjerovatno, dodao je.
Ono što je zasad sigurno jeste da će biti još zaista mnogo naknadnih potresa od kojih će neki biti poprilično jaki i da će možda uzrokovati dodatna oštećenja, rekao je geofzičar.
Geofizičar iz Zagreba: Glavni uzrok potresa u Petrinji nalazi se daleko od samog epicentra!
(Mondo/Glas istre)