Činovnici američke diplomatije se ne slažu sa lokalnim lingvistima oko toga kojim jezikom govore narodi u državama bivše Jugoslavije.
Amerikanci se zalažu za "ukidanje" državnih jezika na prostoru bivše Jugoslavije stvorenih na osnovu sticanja državnosti i uvođenje naziva srpsko-hrvatski jezik zbog uštede novca i regionalne saradnje.
Radeći na prostoru bivše Jugoslavije činovnici američke diplomatije utvrdili su da nametanje hrvatskog, bošnjačkog ili još nekog jezika, stvorenog na osnovu sticanja državnosti, nema smisla, jer su sve to varijante ili dijalekti jednog istog jezika, piše Internet portal "Vestionlajn".
Kancelarija glavnog inspektora američkog državnog sekretara poslala je 2009. godine interni dokument Odjeljenju za ljudske resurse i Institutu za službu spoljnih poslova pod naslovom "Balkanska jezička problematika" u kojem tadašnji zamjenik glavnog inspektora Harold Gejzel izvještava o posjeti svoje službe američkim ambasadama u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji kada su im "službenici službe spoljnih poslova i menadžera u ambasadama izrazili zabrinutosti zbog prakse Sekretarijata da tretira bošnjački, hrvatski i srpski jezik kao tri zasebna jezika".
Službenici su izvjestili inspektora da je, zapravo, riječ o "dijalektima jednog jezika", zbog čega su oni zaključili da bi bilo veoma dobro kada bi Sekretarijat prihvatio taj stav i tretirao ta tri jezika kao jedan, odnosno kao tri regionalne varijante srpsko-hrvatskog jezika.
"Uprkos novim imenima, ove regionalne varijante ostaju lingvistički bazično iste sa neznatnim varijacijama, uključujući korišćenje ćirilice u srpskom", piše u dokumentu i dodaje da inspektori smatraju da se te varijacije mogu lako razumjeti uz kratkotrajne vježbe konverzacije.
Inspektor konstatuje da je nepotrebno da službenik koji se već obučio za, na primjer, hrvatski jezik, ako iz Zagreba ide u Sarajevo, mora da prođe cijeli kurs "bošnjačkog" kao da je riječ o novom jeziku.
Razlozi zbog kojih SAD insistira na srpskohrvatskom su ušteda novca i "regionalna saradnja".
Naime, inspektori smatraju da bi "obuka postala uspješnija kad ne bi bila 'balkanizovana', a to bi moglo da pomogne kreiranju kadra regionalnih eksperata jezičke kvalifikacije i istovremeno bi pružalo opipljiv dokaz američke podrške za jačanje saradnje među narodima bivše Jugoslavije".
U dokumentu se ističe da svi veći američki univerziteti sa dobro sastavljenim programima slovenskih jezika, uključujući Havard i Kalifornijski univerzitet Los Anđeles (UCLA), tretiraju ova tri dijalekta kao jedan jezik.
(Srna/MONDO)
