Šešelj: Najgori sam na svijetu, oslobodite me

On je to zatrašio jer tužilaštvo, kako tvrdi, tokom svog dokaznog postupka nije dokazalo nijednu optužbu protiv njega za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.

Šešelj je zahtijevao i da pretresno vijeće donese odluku da mu bude isplaćena odšteta za "više od osam godina" koje je "bezrazložno" i "bez ikakvog pravnog osnova" proveo u sudskom pritvoru u Sheveningenu.

"Vi niste ništa dokazali van razumne sumnje, osim da me neizmjerno mrzite i da hoćete po svaku cijenu da me osudite", rekao je Šešelj.

On je optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine. Ta dijela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

"Tužilaštvo stalno nastupa s tezom: 'Znamo mi njega - on je takav'. Znate vi mene i ja ne sporim da sam najgori čovjek na svijetu, ali dokažite mi kakvu to krivicu ja imam i gdje sam počinio, podsticao ili planirao zločine", kazao je Šešejl.

Šešelj je tvrdio i da je "isključivo iz političkih razloga" podignuta optužnica i vođen proces protiv njega, ponavljajući da je u svojoj knjizi to potvrdila i bivša glavna tužiteljka Karla Del Ponte (Carla).

Pokojnog Zorana Đinđića, nazvao je "mafijaškim i prozapadnim premijerom" koji je Del Ponteovoj, po njenoj knjizi, rekao: "Vodite Šešelja i nemojte ga vraćati".

"Optužnica je trebalo da zvuči lijepo u vrijeme mog hapšenja, a sada se kao bumerang vraća tužilaštvo i pokazuje kojim se metodima služilo", primjetio je Šešelj.

Optuženi je tvrdio i da je do suđenja došlo na zahtijev SAD, Velike Britanije, NATO i EU koji "ne bi mogli da efikasno sprovedu prikrivenu okupaciju Srbije da sam ja tamo".

Osvrćući se na optužbe, Šešelj je kazao da tužilaštvo "ničim nije dokazalo" da je on "govorom mržnje" "fizički počinio progon" nesrba u Vukovaru, Malom Zvorniku i Hrtkovcima, 1992. godine.

"Nikada u životu ja nisam tražio da se zarobljenici strijeljaju, prebijaju ili zlostavljaju...Naprotiv, pozivao sam da se to ne čini", rekao je on.

Negirao je da je u Vukovaru, s jeseni 1992, rekao da "nijedan ustaša ne smije živ izaći iz grada", podsjećajući da je svjedok koji je to tvrdio proglašen nepouzdanim u procesu "vukovarskoj trojci" pred Tribunalom.

Pozivajući se na presude beogradskog suda, optuženi je tvrdio i da nijedan dobrovoljac SRS nije osuđen za ubistvo hrvatskih zarobljenika na farmi Ovčara, koje se i njemu stavlja na teret.

Šešelj je naglasio i da je drugi svjedok optužbe "izmislio miting SRS u Malom Zvorniku 1992" na kojem je on, po optužnici, pozvao na progon Muslimana iz susednog Zvornika, neposredno uoči napada na taj grad.

"Miting u Malom Zvorniku bio je 1990, a ne 1992. Na osnovu iskaza jednog svedoka, koji je izmislio miting 1992, tužilaštvo me optužuje za činjenje progona, a nikad se nije potrudilo da proveri tu tvrdnju. Tužilac je to učinio tek kada mu je naložilo pretresno veće i rekao je da nije mogao da nađe dokaze", podvukao je Šešelj.

Kao nedokazane, on je odbacio i optužbe za deportaciju i prisilno premještanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci, nazivajući "lažnim" svedoke koji su tvrdili da je u maju 1992. na mitingu u selu pročitao spisak hrvatskih mještana koji moraju otići i rekao da "bi svu djecu iz mešovitih brakova trebal pobiti".

"Ja sam na tom mitingu izložio predizborni program SRS. Rekao sam da ćemo, ako dođemo na vlast, ići na razmjenu stanovništva, s obzirom da je već 200.000 Srba bilo protjerano iz Hrvatske, kao i na razmjenu kuća i imovine...Ko je deportovan iz Hrtkovaca? Niko. Ko je prisilno premješten? Niko", tvrdio je Šešelj

Prema njegovim riječima, Hrvati iz Hrtkovaca su razmjenili imovinu sa Srbima protjeranim iz Hrvatske, pošto su imali priliku da tu imovinu sami obiđu, a to se ne može nazvati ni deportacijom, ni prisilnim premještanjem.

Šešelj je opovrgavao i da je ikada podsticao svoje pristalice da čine zločine, za šta je, takođe, optuzen.

"Dajte mi jedan moj govor u kojem sam pozivao na činjenje krivičnih djela. Nigdje toga nema...Naprotiv, osuđivao sam krivična djela...Govorio sam dobrovoljcima SRS i davao im uputstva kako da postupaju sa zarobljenicima, ženama, djeci...Žigosao sam javno i neumoljivo sve za koje sam čuo da su činili krivična djela...I život mi je zbog toga bio u opasnosti", rekao je Šešelj.

Navode optužnice o konkretnim zlodjelima - ubistvima, nezakonitom pritvaranju, mučenju, seksualnom zlostavljanju nesrba - lider radikala je odbacivao kao nedokazane, precizirajući da "poslije 1. oktobra 1992. godine" on nije imao "nikakva komandna ovlašćenja nad dobrovoljcima SRS".

"Oni su od tog datuma organizovano išli u JNA, a moje je bilo da ih okupljam, obezbjedim autobuse i pošaljem ih u Bubanj Potok...Smatrao bih se moralno odgovornim i napustio bih politiku da je tužilaštvo dokazalo da su dobrovoljci SRS igde počinili ijedan zločin, ijedno ubistvo", naznačio je Šešelj.

Svjedoci su tokom suđenja, po optuženom, identifikovali "šešeljevce" kao "sve ljude koji nose bradu ili kokarde, a nigdje nema dokaza da su to dobrovoljci SRS". "Sve je kao u magli - neko je negdje čuo da su bili šešeljevci...Ne može se donijeti presuda na osnovu 'rekla-kazala' i još uz razumnu sumnju", kazao je Šešelj.

Šešelj nastavlja izlaganja argumenata u korist svom zahtjevu da bude oslobođen poslije prve polovine suđenja.

Pretresno vijeće je optuženom za obrazlaganje zahteva odobirilo tri i po sata.

Tužioci će suprotnim argumentima, na Šešeljev zahtjev odgovoriti sutra.

Pretresno vijeće će odluku o Šešeljevom zahtijevu donijeti naknadno, kako je nedavno najavio predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti, u roku od nekoliko nedelja.

Po pravilima Tribunala, sudije mogu ocijeniti da su tužioci iznijeli dovoljno dokaza protiv Šešelja po svim tačkama optužnice ili zbog nedostatka dokaza odbaciti cijelu optužnicu ili neke od njenih tačaka.

Do sada se u praksi suda u Hagu nije desilo da u ovoj fazi procesa optuženi bude oslobođen.

Ukoliko sudije ne oslobode Šešelja, suđenje bi trebalo da bude nastavljeno dokaznim postupkom odbrane.

Suđenje Šešelju počelo je u novembru 2007, poslije jednog neuspješnog pokušaja i štrajka glađu optuženog. U sudskom pritvoru u Sheveningenu, Šešelj je od 24. februara 2003, kada se dobrovoljno predao odmah pošto je Tribunal obelodanio optužnicu protiv njega.

(Beta)