Povodom 16. godišnjice operacije hrvatskih snaga zastupnici žrtava traže brže ekshumacije i identifikacije i procesuiraju odgovornih za zločine.
Udruženje porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj i Komisija Vlade Srbije za nestale zatražili su od hrvatskih vlasti da ubrzaju proces nalaženja žrtvi i počinioca jer u Hrvatskoj još nisu ekshumirane poznate lokacije sa tijelima 390 srpskih žrtava, a 369 tijela više godina čeka na identifikaciju u Institutu za sudsku medicinu u Zagrebu.
Na skupu, koji je organizovalo Udruženje porodica nestalih i poginulih lica Suza, iznijeti su podaci prema kojima je od 2001. područje Knina, Korenice, Gračaca, Rizvanuše, Žitnika, Petrinje, Dvora na Uni, Medara, Kukunjevca, Okučana i Vrbovljana ekshumirano ukupno 969 srpskih žrtava, a 600 do sad identifikovano.
U posljednjih godinu dana ekshumirana su 83 tijela na lokacijama Okučani, Medari i Vrbovljani, od kojih 40 nije identifikovano, rekao je predsjednik Udruženja Čedomir Marić na konferenciji za novinare koja je održana uoči obilježavanja godišnjice stradanja Srba u operaciji "Oluja".
Ponašanje hrvatskih medija, koji burno reaguju na svaku hrvatsku žrtvu, potpuno je jasno kada se zna da je među srpskim žrtvama najveći broj civila, što jasno govori o karakteru rata u Hrvatskoj, uključujući i završnu operaciju "Oluja", objasnio je Marić.
On je naglasio da zato, prvostepena presuda kojom je Haški tribunal 15. aprila ove godine osudio hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača za udruženi zločinački poduhvat, predstavlja "izvjesnu satisfakciju" za sve Srbe stradale u Oluji.
Prvi put na skupu na kome je bilo riječi o stradanju Srba u operaciji Oluja, govorio je i jedan predstavnik iz Hrvatske - Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava iz Zagreba.
"U Hrvatskoj ne postoji prostor za preispitivanje identiteta domovinskog rata, niti Oluje", rekao je Mažić istakavši da će se Oluja pamtiti kao "zaokruživanje zločina" koji su počeli 1991.
Istina je da je to bio deo strategije udruženog zločinačkog poduhvata koji je doveo do etničkog čišcehnja Srba, rekao je Mažić i dodao da, na žalost, 16 godina poslije, u Hrvatskoj ne postoji nijedna pravosnažna presuda za zločine u Oluji.
"Postoji mnogo prijava i presuda za paljevine, pljačke i uništavanje imovine, ali ne i za počinjena ubistva civila", rekao je on.
"Radi se o tome da Oluja uopšte nije pojmljena kao zločin, a ako jeste onda je u očima desnih ekstermista viđena kao dobra stvar", objasnio je Mažić.
(Tanjug)
