U školama u Crnoj Gori izvodiće se nastava iz obaveznog predmeta srpskog jezika, pored crnogorskog koji sada umjesto dosadašnjih 30. ima azbuku od 32 slova.
U dokumentu, postavljenom na sajtu crnogorske Vlade, naslovljenom kao Politički dogovor o pojedinim pitanjima koja se tiču evropskih integracija Crne Gore, koji je usaglašen između premijera Igora Lukšića i predstavnika opozicije, navodi se da će Vlada inicirati izmjene Zakona o opštem obrazovanju i vaspitanju.
Dodaje se da će resorno Ministarstvo prosvjete urediti bližim propisom jedinstveni nastavni program.
To ministarstvo će, kako se navodi, u okviru jedinstvenog nastavnog procesa, nastavnim planom i programom predvidjeti izvođenje nastave na srpskom jeziku ijekavskog izgovora, kao i nastavu iz obaveznog predmeta srpskog jezika, pored crnogorskog.
U dokumentu stoji da će se sagledati rješenja iz Zakona o državljanstvu u cilju stvaranja uslova za brže regulisanje državljanstva građana koji su u biračkom spisku, a nemaju državljanstvo, polazeći od prijedloga opozicionih partija .
Popis stanovništva je pokazao da najveći broj građana Crne Gore - 43 odsto govori srpskim jezikom.
Lukšić i predstavnici opozicije postigli su juče dogovor o upotrebi srpskog jezika u crnogorskim školama i lakšem sticanja državljanstva, a dogovor o tim pitanjima bio je opozicioni preduslov da obezbijede dvotrećinsku većinu u parlamentu potrebnu za usvajanje izbornog zakona.
Lukšić je rekao da dogovor uvažava ustavno određenje crnogorskog kao službenog jezika, ali i činjenicu da srpskim jezikom govori najveći broj građana Crne Gore.
On je ocijenio je da je dogovorom sa opozicijom napravljen krupan korak ka stvaranju uslova da Evropska unija (EU) odobri Crnoj Gori datum pristupnih pregovora.
Usvajanje izbornog zakonodavstva je prvi uslov Brisela da Crna Gora dobije datum pregovora o punopravnom članstvu u EU.
Lukšić se sastao sa predsjednikom Socijalističke narodne partije Srđanom Milićem, liderom Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem, potpredsjednikom Pokreta za promjene Brankom Radulovićem, a razgovoru je prisustvovao i ministar prosvjete Slavoljub Stijepović.
Mandić je kazao da će srpska jezička zajednica dobiti mogućnost obrazovanja na svom maternjem jeziku.
Postignuta rješenja su rezultat kompromisa i predstavljaju maksimum onoga što je Vlada Crne Gore mogla u ovom trenutku da prihvati od opozicionih zahtjeva, rekao je on.
Radulović je kazao da je sastanak sa Lukšićem pokazao da je moguć kompromis u Crnoj Gori.
On je istakao da dogovor o pitanjima srpskog jezika i državljanstvu ne predviđa izmjene Ustava Crne Gore i optužio predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da obmanjuje javnost.
Stigla i nova slova žj i šj
U udžbenicima iz crnogorskog jezika i književnosti osnovci će od septembra učiti azbuku od 32 slova, umjesto dosadašnjih 30.
Kako navode podgoričke "Vijesti", korišćenje dva nova slova žj i šj biće pravilno i u književnom jeziku, a slovo đ imaće veću primjenu u pisanom jeziku.
Iako su uvedena u jezik, dva nova slova se, kako se navodi, praktično ne koriste u udžbenicima iz drugih predmeta.
U trećem razredu učiće se razlika između standardizovanog, odnosno književnog i nestandardizovanog, odnosno neknjiževnog jezika, pa će deca i dalje učiti da moraju da koriste postojeće padeže.
Koautorka udžbenika za crnogorski jezik Dušanka Popović kazala je da je učenicima omogućeno da koriste i jotovanu i nejotovanu varijantu jezika, odnosno da će, na primjer, učiti da je pravilno i "đe" i "gđe".
"Jedina razlika je u tome što se poštovala gramatika i pravopis crnogorskog jezika. Mnoge stvari koje su bile nepravilne i dalje su nepravilne", rekla je ona.
Popović smatra da gramatiku i pravopis crnogorskog jezika treba da pogledaju ljudi iz struke, kako bi unaprijedili postojeće knjige.
"Gramatiku i pravopis ne treba da pišu istoričari, pjesnici, filozofi, pisci i slično. Jezik treba da standardizuje isključivo lingvista", kazala je ona.
(Tanjug)