Pokret nesvrstanih zemalja, koji se u drugoj polovini prošlog vijeka suočavao sa mnogim izazovima, usponima i padovima, osnovan je prije 50 godina u Beogradu.
I baš tamo će 5. i 6. septembra biti i obilježena jubilarna godišnjica nesvrstanih.
Ideja o osnivanju Pokreta nesvrstanih javila se sredinom pedesetih godina prošlog vijeka, kao protivteža blokovskoj podjeli svijeta.
Prva, osnivačka konferencija održana je od 1. do 6. septembra 1961. godine u Beogradu, u zgradi Narodne skupštine koja je za tu priliku bila posebno preuređena.
Na samitu su učestvovali šefovi država i vlada 25 vanblokovskih zemalja, većina iz Afrike i Azije i dvije evropske: Afganistan, Alžir, Burma, Cejlon, Etiopija, Gana, Gvineja, Indija, Indonezija, Irak, Jemen, Jugoslavija, Kambodža, Kipar, Kongo, Kuba, Liban, Maroko, Mali, Nepal, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Tunis i Ujedinjena Arapska Republika, koju su tada činili Egipat i Sirija.
Prisustvovali su i predstavnici 40 oslobodilačkih i antikolonijalnih pokreta. Tri zemlje - Bolivija, Brazil i Ekvador - bili su u ulozi posmatrača.
Na samitu je u centru pažnje bila "velika četvorka": predsjednici Indije Džavaharlal Nehru, Indonezije Sukarno, Egipta Gamal Abdel Naser i Jugoslavije Josip Broz Tito. Oni će u godinama koje su uslijedile igrati značajnu ulogu u Pokretu sve do njihovog odlaka s političke pozornice.
Jugoslavija je bila domaćin samita Pokreta nesvrstanih i početkom septembra 1989. godine u Beogradu.
Pokret nesvrstanih, koji je privukao većinu zemalja, bio je osnovan kao front "trećeg svijeta" protiv dominacije dva vojna bloka: zapadnog NATO-a i istočnog Varšavskog ugovora.
On je, bez sumnje, odigrao određenu ulogu u oslobođanju pojedinih zemalja od kolonijalnih sila kao i u borbi za smenjenje jaza između bogatog severa i siromašnog juga, ali istoričari tek treba da ocijene njegove stvarne domete.
Prve pukotine u pokretu počele su da se javljaju kada su pojedine zemlje članice počele da se priklanjaju Sovjetskom Savezu, odnosno SAD.
Pokret se, zapravo, "slomio" čak desetak godina prije devetog beogradskog samita, odnosno 1979. godine, zbog unutrašnjih nesuglasica kada je Sovjetski Savez napao Avganistan, jer su neke države podržavale SSSR, a neke Avganistan.
Slabljenju njegovog uticaja doprinijela je smrt ili odlazak s vlasti Nehrua, Nasera, Sukarna i Tita, koji su bili ličnosti čija riječ je jedno vrijeme nesumnjivo imala određenu "težinu" u svijetu.
Pad Berlinskog zida 1989. godine, raspad Varšavskog ugovora i završetak "hladnog rata" donijeli su velike izazove nesvrstanima, koji su na samitu u Džakarti 1992. godine započeli da tragaju za novom ulogom u postblokovskom svijetu.
One sada pokušavaju da nađu svoje mjesto u svijetu koji se i dalje suočava sa problemima dominacije velikih nad malim zemljama.
Pokret nesvrstanih zemalja sada ima 118 članova od ukupno192 zemlje članice Ujedinjenih nacija.
SFRJ, jedan od osnivača Pokreta, raspala se početkom devedesetih godina prošlog vijeka u građanskom ratu, dok je suspendovano članstvo njene nasljednice, SRJ, u Pokretu nesvrstanih.
Nijedna od biših jugoslovenskih republika, koje su u međuvremenu stekle nezavisnost, nije punopravni član pokreta. One učestvju u njegovom radu ili kao posmatrači ili kao gosti.
Predsjednik Srbije Boris Tadić je na 15. samitu Pokreta, sredinom jula 2009, predložio da se 50. godišnjica obilježi u gradu gdje su i udareni njegovi temelji.
"Predstavljam zemlju koja je najveća nasljednica zemlje osnivača Pokreta, SFRJ, a naša prijestonica Beograd je mjesto koga se članice Pokreta rado sjećaju. Tadašnji predsjednik Josip Broz Tito je bio među osnivačima pokreta", izjavio je tada predsjednik Srbije i pozvao učesnike samita, koji je održan u egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeik, da se na 50. godišnjicu okupe u glavnom gradu Srbije.
Predsjednik Tadić je takođe objasnio da će Srbija - iako teži da postane član Evropske unije - nastaviti da podržava i glavne ciljeve Pokreta nesvrstanih zemalja, kao što je izgradnja pravednijeg svijeta.
Odluka o održavanju ovogodišnjeg skupa u Beogradu donesena je na ministarskom sastanku Pokreta nesvrstanih zemalja krajem maja ove godine na Baliju u Indoneziji.
U Beograd dolazi 85 delegacija iz cijelog svijeta i šefovi diplomatija zemalja bivše SFRJ.
Interesantno je da će princ Mohamed Bolkijah od Bruneja biti najegzotičniji gost ove konferencije.
Nesvrstani "donijeli" svjetleće reklame u Beograd
Kada se Beograd, prije tačno pola vijeka, pripremao za prvi samit Pokreta nesvrstanih, trebalo je izvršiti obimne pripreme kako bi grad primio i smjestio lidere, članove delegacija i novinare, pa je za dva mjeseca renovirano oko 350 ugostiteljskih objekata, među kojima i svi tadašnji hoteli.
Kako su zabilježili hroničari, tada je takođe porušeno više nehigijenskih naselja u vidokrugu učesnika konferencije i smješteno u nove stanove na Banovom brdu.
Izgrađeno je 40 novih ulica, rekonstruisani vodovod i kanalizacija, kao i ulično osvjetljenje.
Na Terazijama i drugim trgovima su se pojavile prve svjetleće reklame.
Cijeli projekat vodio je lično gradonačelnik Beograda Branko Pešić.
Kada je Beograd, septembra 1989, bio domaćin devetog samita nesvrstanih, izvedena je slična rekonstrukcija i uljepšavanje prijestonice.
(Tanjug/MONDO)