• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Srpsko istorijsko društvo: Albanci pokušavaju da izbrišu srpski trag na Kosovu

Autor Dušan Volaš

Srpsko istorijsko društvo saopštilo je da je svakim danom sve sigurnije da albanske vlasti na Kosovu i Metohiji, ne samo da više ne žele mir i suživot sa Srbima i ostalim manjinama, već nastoje da izbrišu svaki trag srpskog postojanja.

 Srpsko istorijsko društvo: Albanci pokušavaju da izbrišu srpski trag na Kosovu Izvor: Kosovo Online/printscreen

Iz Društva su poručili da su duboko uznemireni zbog ograđivanja temelja manastira Bogorodice Hvostanske bez konsultacije sa Eparhijom raško-prizrenskom i naveli da Albanci rade "po dobro poznatom, ali modifikovanom, receptu: trećinu srušiti, a dve trećine prisvojiti".

Oni su ukazali da vlasti u Prištini, "inače veliki ljubitelji antike" primjenjuju stari rimski običaj brisanja iz kolektivnog sjećanja – damnatio memoriae.

Ukazano je da su nasrtaju na ostatke manastira Bogorodica Hvostanska prethodili nasrtaji na vjerske objekte Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Rakitnici, Vinarcu, Strmcu i svojatanju manastira Gračanica i crkve Bogorodice Ljeviške u prištinskim medijima.

Naglašano je da manastir Bogorodice Hvostanske nosi srpski nacionalni, vjerski i etnički karakter, a da se albanski doprinos u istoriji ovog, slično kao i u slučaju ostalih crkava i manastira na Kosovu "sastoji samo u raznošenju građevinskog materijala iz manastirskog kompleksa, posebno njegovih mermernih i nadgrobnih ploča, koje su korišćene potom u izgradnji albanskih kuća i amama u okolini Istoka, kao i samih seoskih džamija u obližnjim selima Vrelo i Studenica".

"Danas smo u situaciji da su albanske vlasti ostatke manastira Bogorodice Hvostanske preko noći opasale ogradom i žicom, sa informativnom tablom samo na albanskom jeziku na kojoj nema ni reči o srpskom i pravoslavnom karakteru ovog lokaliteta", podsjećaju iz Srpskog istorijskog društva.

Oni su postavili pitanje, od koga to čuvaju albanske vlasti Bogorodicu Hvostansku, da li od onih koji su palili i rušili crkve i manastire na Kosovu marta 2004. godine?

Iz društva su apelovali stručnu javnost u zemlji i inostranstvu, kao i međunarodne organizacije, da reaguju na ovo nasilno prekrajanje istorije, uništavanje kulturnog i duhovnog nasljeđa SPC i tihi egzodus srpskog naroda sa Kosmeta koji sprovodi albanska vlast u Prištini.

"Ujedno, opominjemo da ćemo, ako ne reagujemo, biti svedoci brisanja iz kolektivnog sećanja jednog naroda i njegove viševekovne kulture", zaključeno je u saopštenju.

Originalna manastirska crkva je podignuta početkom 13. vijeka na temeljima starije vizantijske bazilike iz 6. vijeka.

Od osnivanja Srpske autokefalne crkve 1219. godine, manastir Bogorodice Hvostanske je bio sjedište jedne od sedam originalnih episkopija samostalne srpske crkve, da bi u drugoj polovini 14. vijeka u domaćim i stranim izvorima manastir postao sjedište Hvostanske mitropolije.

Srna

Možda će vas zanimati

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE