Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović pred Haškim tribunalom izjavio da je lično čuo garancije američkog izaslanika od sudskog gonjenja.
Bivši crnogorski predsjednik Momir Bulatović potvrdio je u procesu protiv bivšeg predsjednika Srpske Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom da je tokom pregovora o povlačenju Karadžića poslije Dejtonskog sporazuma "lično čuo" riječi američkog izaslanika Ričarda Holbruka "da ima garancije predsjednika SAD da Karadžić neće biti krivično gonjen za ratne zločine pred sudom u Hagu", ako podnese ostavku.
Svjedočeći danas u odbranu Karadžića pred Tribunalom, bivši predsjednik Crne Gore izjavio je da Karadžićev cilj nije bilo fizičko razdvajanje naroda u BiH, nego političko odvajanje Srba, kako ih "ne bi preglasavali" Muslimani i Hrvati.
Bulatović je izjavio i da mu Karadžić u brojnim razgovorima nije rekao ništa što bi značilo da želi progon Muslimana i Hrvata. Svjedok je naznačio i da nije bio svjestan da postoji zajednički zločinački poduhvat srpskih lidera za proterivanje muslimanskog i hrvatskog stanovništva u BiH, kako se navodi u optužnici.
Karadžić, koji je bio predsjednik Republike Srpske, optužen je za genocid u Srebrenici; progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika Unprofora, 1992-95.
Prihvatajući da je proterivanja, ipak, bilo, Bulatović je ocijenio da to "nije bio rezultat bilo kakve politike Karadzića", nego "kolektivnog mentaliteta stanovništva koje je reagovalo instinktivno" zbog stradanja koje je preživjelo u Drugom svjetskom ratu.
Prema svjedoku, Karadžiću je bilo "nemoguće" da "kontroliše stanovništvo" i spriječi zlodjela.
O granatiranju Sarajeva, Bulatović je rekao da je Karadžić bio svjestan da bosanski Srbi trpe političku štetu zbog tih napada. Karadžić je Bulatoviću prenio da je pitao komandanta VRS Ratka Mladića da li granatiranje može biti zaustavljeno. Odgovor je glasio da je granatiranje neophodno da bi se spriječilo da muslimanske snage iz grada "pregaze" srpske položaje.
Karadžić je Bulatoviću, po njegovim riječima, kazao i da je više puta zabranio granatiranje civilnih područja u Sarajevu, odnosno, da je učinio sve da spriječi pretjerane i neselektivne napade.
O prvoj eksploziji na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara 1994, Bulatović je izjavio da je, dva dana kasnije, tadašnji načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilo Perišić prenio Vrhovnom savjetu odbrane SRJ da oficiri VRS tvrde da "nisu oni sigurno" ispalili granatu i da "naši vojni eksperti kažu da je to nemoguće, kao i u Ulici Vase Miskina".
Bulatović je posvjedočio i da je Karadžić u avgustu 1992. "izgledao iznenađen" poslije medijskih izvještaja o logorima za nesrpsko stanovništvo u RS. Garantovao je, po riječima svjedoka, da će se sa izbjeglicama postupati u skladu sa Ženevskim konvencijama.
Svjedok je tvrdio i da je Karadžić "htio da se otarasi" srskih paravojnih formacija, ali da "nije mogao".
Bulatović je izjavio i da je "apsolutno siguran" da Karadžić nikada nije mogao biti zagovornik pogubljenja zarobljenika, bilo u Srebrenici, bilo na drugim mjestima.
Danas započeto unakrsno ispitivanje Bulatovića, tužioci će nastaviti sutra.
(Beta)