Najveći propagatori lošeg imidža - Koštunica, Ćosić i Bećković.
Pod naslovom "Nijemci su u Srbiji ponovo loši momci", agencija dia prenosi tekst novinara Tomasa Breja, koji piše o odnosima Srbije i Njemačke, imidžu Nijemaca među stanovništvom Srbije i pita se zašto je isti narušen.
"U odnosima Srbije i Njemačke se vraćaju duhovi devedesetih. Kao i onda, mnogi Srbi se žale na berlinsku politiku velike sile. Za vrijeme građanskog rata u Jugoslaviji (1991-1999.) Njemačka je u Srbiji bila najomraženija zemlja. Govorilo se o zavjeri Berlina, Beča i Vatikana protiv Srbije, kao i osveti za poraz u Drugom svjetskom ratu. Danas je takvo mišljenje ponovo prisutno kod mnogih stranaka, političara i medija, bez obzira što je Njemačka tradicionalno glavni partner Srbije: pola miliona ljudi sa srpskim korijenima danas živi u Njemačkoj i godišnje u svoju domovinu šalje 1,6 milijardi evra. Njemačka je glavni trgovinski partner. Među donatorima Berlin je od 2.000 godine na prvom mjestu sa 1,8 milijardi evra. Oko 400 njemačkih kompanija je u Srbiji uložilo 1,7 milijardi evra."
Brej ocjenjuje da je na čelu kolone novog okaljavanja Nijemaca, nacionalistička Demokratska stranka Srbije, bivšeg šefa vlade Vojislava Koštunice i dodaje:"„U tome asistiraju vodeći članovi Akademije nauka, poput književnika Matije Bećkovića i Dobrice Ćosića ("oca nacije"). Za poznatog istoričara Čedomira Antića kao i za sociologe je Njemačka ponovo izvor zla.
Drugi najvažniji mitropolit Srpske pravoslavne crkve Amfilohije govori o "epicentru borbe između dobra i zla". Beogradski list "Novosti" u nedjeljnom izdanju je "napade na Berlin" oslikao karikaturom na kojoj se vidi Nijemac za pregovaračkim stolom sa Srbima. On umjesto glave ima stisnutu pesnicu kojom udara po stolu. Na drugim karikaturama Nijemci se prikazuju kao starješine i večite sveznalice. Vidljivo je da neraspoloženje prema Nijemcima šire političari koji u Njemačkoj nikada nisu živjeli i tu zemlju jedva da poznaju."
Brej piše i da je sušta suprotnost bio prvi demokratsko izabrani srpski premijer Zoran Đinđić: „On je studirao u Konstancu i Njemačka mu je bila uzor za domovinu. Ali, i pored kritika, mnogi svoju budućnost vide u Njemačkoj. Trenutno stotine ljekara i medicinskih sestara užurbano uče njemački jezik, jer su njemačke službe za njih zainteresovane. Dok se u Njemačkoj medicinski personal hitno traži, u Srbiji se, ne samo u toj profesiji, bilježi visoka stopa nezaposlenosti.“
Diseldorfski list Rajniše post piše da Savezna zavod za zapošljavanje očekuje 180.000 useljenika iz Bugarske i Rumunije: "Savezna agencija za rad računa sa velikim povećanjem broja useljenika iz Rumunije i Bugarske, za koje od 2014. godine važi puna sloboda kretanja radnika u okviru EU. Iz Bugarske i Rumunije očekujemo između 100.000 i 180.000 radnika godišnje na njemačko radno tržište“, rekao je direktor Savezne agencije za rad Frank-Jirgen Vajse za diseldorfski Rajniše post.
Na pitanje da li to znači i povećenje broja siromašnih izbjeglica i radnika na crno, Vajse je rekao: "Sličnih strahovanja bilo je i 2011. godine, kada su radnici iz Poljske dobili slobodu kretanja u EU. Ona se međutim nisu potvrdila. Iz Poljske, Mađarske i baltičkih zemalja, u Nemačku godišnje dođe oko 100.000 radnika. Ti su ljudi uglavno veoma dobro kvalifikovani. Istovremeno se povećao i broj useljenika iz država evrozone pogođenih finansijskom krizom. Broj radnika iz Španije, Italije, Portugala i Grčke povećao se sa 33.000 na 462.000. Najveći povećanje zabilježeno je kod dolaska radnika iz Španije (16,7) i iz Grčke (10,9 odsto). Dugoročno je njemačkom radnom tržištu potrebno najmanje 200.000 radnika godišnje, kako bi se zadovoljila potražnja za kvalifikovanom radnom snagom", kaže šef agencije Frank-Jirgen Vajse za Rajniše post, prenosi Dojče vele.
(MONDO)