Na arheološkom lokalitetu Medvednjak kod Smederevske Palanke nađena klova divljeg vepra sa urezanim lunarnim ciklusom od 28 dana
Arheolozi pretpostavljaju da je neobično ukrašena kljova divljeg vepra, stara oko osam milenijuma, pronađena u Medvednjaku kod Smederevske Palanke, prvi džepni kalendar na svijetu.
"Na spoljnom dijelu kljove koja je mjesečastog oblika, nalaze se četiri isto tako mjesečasta proširenja, a na unutrašnjoj strani je urezano 28 minijaturnih trouglastih udubljenja. Ova predstava odgovara ciklusu mjeseca od 28 dana sa četiri karakteristične mijene i ukazuje na to da je na kljovi najvjerovatnije predstavljen - mjesečev kalendar", kaže prof. dr Milorad Stojić iz Arheološkog instituta SANU.
On podsjeća da je računanje i podjela vremena zasnovano na ciklusu mjesečevih mijena, po mišljenju većine stručnjaka, najstariji kalendar.
"Lunarni kalendar je veoma dugo u upotrebi, još od paleolita. On se koristi i danas, na primjer u praćenju začeća i razvoja djeteta i slično, ali nikada i nigde nije nađena tako eksplicitna predstava kao što je slučaj sa predmetom iz Smederevske Palanke", kaže prof. dr Stojić.
"Otkriće iz Medvednjaka je nesumnjivo jedno od najvećih iz neolitskog perioda, ne samo zbog kljove - kalendara. Na ovom lokalitetu je nađeno više kultno-umjetničkih predmeta od kamena i kosti nego na bilo kom drugom neolitskom nalazištu na svijetu. Ukupan broj umjetnički oblikovanih predmeta (figurina) od kosti iz mlađeg kamenog doba u Evropi, Maloj Aziji, Bliskom i Srednjem istoku je manji nego što je do sada, i to uglavnom slučajno, nađeno na lokalitetu u Smederevskoj Palanci", ističe dr Stojić.
Do sada je analizirano oko 200 predmeta od kamena serpentinita i više od 300 napravljenih od kosti, kljova vepra i mliječnih zuba jelena pronađenih na Medvednjaku.
"Veliki dio njih su figurine na kojima su realistično predstavljeni likovi zmija, glodara i ptica, što je jedinstven slučaj u neolitu Evrope. Zanimljivo je da su i najrealističnije figurine načinjene uz najmanje intervencije na kosti, u stilu minimalističe umjetnosti. Naime, neolitski umjetnici sa Medvednjaka su veoma vješto koristili prirodnu konfiguraciju kostiju da bi prikazali lice i, eventualno, neke druge anatomske dijelove životinje", kaže dr Stojić.
On navodi da su osim tih realističkih koštanih figura veoma zanimljive i figurine načinjene od pršljenova preživara i psa, kao i one od kraćih kostiju ovce, koze i srne.
"Ni kod figurina od pršljenova nije narušavan prirodni oblik, već je samo urezivanjem žlebova, krugova i simetričnim izvođenjem minijaturnih otvora stvarana željena predstava. Na taj način dobijene su kompozicije koje, zavisno od ugla posmatranja, predstavljaju bića iz realnog ili duhovnog svijeta", navodi dr Stojić.
Inače, više stotina kultno-umjetničkih predmeta pronađenih na Medvednjaku načinjeno je od serpentinita, iste vrste kamena od koje je izrađena većina statueta sa lokaliteta Belica, naglašava prof dr Milorad Stojić.
"U Belici se 6000. godine prije nove ere, na početku neolita, nalazilo najstarije kultno središte u Evropi. Stotine predmeta iz starijeg i mlađeg neolita ukazuju da je vjersko središte u Smederevskoj Palanci postojalo tokom cijelog mlađeg kamenog doba, približno 1.500 godina, od 6000. do 4500. godine prije nove ere", smatra dr Stojić.
On smatra da pronalazak ovog koštanog kalendara otvara mnogo novih pitanja, o neolitskoj civilizaciji u Pomoravlju, o tome da li su ljudi 6.000 godina prije nove ere pomoću lunarnog kalendara pratili prirodne cikluse sjetve i žetve, ili su planirali porodicu i pratili trudnoću, pišu "Novosti".
(MONDO)