Šanse za uspjeh hrvatske tužbe pred Međunarodnim sudom pravde praktično su zanemarive. To se isto odnosi i na protivtužbu Srbije, smatra Tibor Varadi.
Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi se, kako je rekao, nadao da će doći do povlačenja i tužbe i protivtužbe, a misli da je to trebalo učiniti istovremeno, jer je to zapravo bio jedini način.
''Međunarodni sud je tijesnom većinom prihvatio nadležnost, ali je ta nadležnost ograničena na djelo genocida. Na taj način je ljestvica podignuta previsoko'', rekao je Varadi za ''Danas'' o tužbi i protivtužbi Srbije i Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu .
Prema njegovim riječima, nije sporno da je za vrijeme ratova devedesetih godina bilo teških zločina.
''Pred Tribunalom je bilo i optužbi i osuda, ali niko nije od strane Tribunala osuđen, pa čak ni optužen za genocid na teritoriji Hrvatske'', naveo je Varadi, objavljeno je na sajtu beogradskog lista ''Danas''.
Varadi je dodao da o jednom značajnom pitanju u pogledu nadležnosti MSP nije donio odluku, jer nije bio uvjeren da prigovor protiv nadležnosti treba odbiti (niti je bio uvjeren da ga treba prihvatiti).
''Riječ je o prigovoru da Međunarodni sud pravde ne može da bude nadležan za djela počinjena prije nego što je nastala SR Jugoslavija, država koja je prvobitno tužena. Taj će prigovor ponovo biti predmet rasprave'', ističe Varadi.
Na primjeru presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. u slučaju Bosna i Hercegovina protiv Srbije, vidi se, rekao je Varadi, da se MSP uglavnom oslanjao na činjenične nalaze Tribunala.
''Vjerovatno će to biti slučaj i u sporu sa Hrvatskom. To je i racionalno, jer Tribunal ima znatno više instrumenata, pa i sredstava za utvrđivanje činjenica. A kao što sam rekao, Tribunal nije nikoga ni optužio, a još manje osudio za genocid u Hrvatskoj'', rekao je Varadi.
Prema mišljenju Varadija, ako nijedna strana ne bude proglašena krivom za genocid, što je najvjerovatnije, ishod neće da utiče na evrointegracije, ali je mnogo teže pitanje kako će postupak uticati na međusobne odnose.
''Mislim da ne postoji teža riječ od genocida. Ako će zastupnici Srbije i Hrvatske tokom skoro mjesec dana, više sati dnevno i jednu i drugu zemlju optuživati za genocid, to sigurno neće doprinijeti međunacionalnom pomirenju i dobrim odnosima u regionu'', smatra Varadi.
On misli da i izjave poslije sastanka Vesne Pusić i Aleksandra Vučića nagovještavaju više uzdržanosti, što je, kako je ocijenio, svakako dobro.
''No nije lako zadržati uzdržan stav ako je zadatak zastupnika dokazivanje genocida'', smatra Varadi.
Govoreći o zločinima u NDH, Varadi je rekao da pošto su zločini NDH bili počinjeni prije 1951, pa i prije 1948. godine, oni ne mogu biti podloga da se Hrvatska 2014. godine osudi za genocid.
''Čak ni ako bi postojao državnopravni kontinuitet između NDH i sadašnje Hrvatske, a mislim da ne postoji. To je jasno'', dodao je Varadi.
(Tanjug, foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock)