U popodnevnom zasjedanju Međunarodnog suda u sporu između Hrvatske i Srbije, po međusobnoj tužbi za genocid, saslušana još dva svjedoka Hrvatske.
O zbivanjima u selu Bogdanovici u istočnoj Slavoniji u jesen 1991. svjedočila je mještanka Marija Katić. Budući da je njena izjava u spis uvedena u pisanom obliku, Katićevu je u sudnici unakrsno ispitivao zastupnik Srbije Vejn Džordaš (Wayne Jordash).
Kao vještak za nestale osobe i ekshumirane žrtve tokom rata u Hrvatskoj svjedočio je, zatim, Ivan Grujić, koji je pomoćnik ministra branitelja Hrvatske. U ime Srbije, Grujića je unakrsno ispitao advokat Novak Lukić.
Najviši sud UN je novinarima zabranio da o tim iskazima izvjeste javnost do kraja rasprave, 1. aprila.
Hrvatska će argumente u korist svoje tužbe izlagati do kraja ove nedjelje.
Od 10. marta, zastupnici Srbije će uzvratiti izlaganjima o hrvatskoj tužbi, ali i kontra-tužbi koju je zvanični Beograd podnio protiv Zagreba.
Druga runda razmjene argumenata biće, uz pauze, održana od 20. marta do 1. aprila.
Hrvatska je tužbu zbog navodnog genocida protiv tadašnje SRJ podnijela u julu 1999, a Srbija je kontratužbu sudu dostavila u januaru 2010.
Međunarodni sud pravde se u novembru 2008. oglasio nadležnim za tužbu Hrvatske protiv Srbije, poslije rasprave u kojoj je srpski pravni tim tu nadležnost osporavao.
U tužbi protiv Srbije, Hrvatska tvrdi da je zvanični Beograd odgovoran za "etničko čišćenje" hrvatskih građana kao "oblik genocida" zato što je "direktno kontrolisao aktivnosti svojih oružanih snaga, obavještajnih agenata i raznih paravojnih odreda koji su počinili zločine na teritoriji Hrvatske, u regionu Knina, istočne i zapadne Slavonije i Dalmacije".
Veliki broj građana Hrvatske je, navodi se u tužbi, prognan, ubijen, mučen ili nezakonito zatvoren, a uništeno je i mnogo imovine.
U prvoj verziji tužbe, Hrvatska je SRJ krivila i za egzodus Srba tokom i poslije operacije Oluja u avgustu 1995, ali je taj navod kasnije povukla.
Zvanični Zagreb je tužbom zatražio da Međunarodni sud pravde proglasi Srbiju krivom za kršenje Konvencije o genocidu i naloži joj da kazni sve počinioce i Hrvatskoj vrati kulturna dobra i plati joj ratnu štetu u iznosu koji bi utvrdio sud.
U kontratužbi, Srbija tvrdi da su hrvatske vlasti počinile genocid tokom operacije Oluja, u namjeri da potpuno ili djelimično unište krajiške Srbe kao etničku grupu.
Genocid je, kako se navodi u kontra-tužbi Srbije, počinjen ubistvima i nanošenjem ozbiljnih fizičkih i psihičkih povreda pripadnicima srpske zajednice, te hotimičnim stavljanjem Srba kao nacionalne grupe u situaciju smišljenu na njeno djelimično fizičko uništenje.
Alternativno, Srbija je od suda zatražila da Hrvatsku proglasi odgovornom za zavjeru za počinjenje genocida ili za to što je propustila i propušta da genocid spriječi i kazni.
(MONDO, Foto: Beta/AP Photo/Jiri Buller)