U Hagu je danas izlaganjem srpskog pravnog tima završena prva runda usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske
U Međunarodnom sudu pravde danas je izlaganjem srpskog pravnog tima završena prva runda usmene rasprave u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid na području hrvatske od 1991. do 1995. godine.
Predstavnici srpskog pravnog tima predstavili su tokom protekle sedmice protivtužbu Srbije u kojoj su detaljno opisani masovni zločini i genocid nad Srbima koji su izršile zvanične hvatske oružane snage na čelu sa državnim rukovodstvom predvođenim predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Šef pravnog tima Saša Obradović istakao je da u završnom govoru da Srbija nije željela da se nađe u ovom sporu pred sudom u Hagu već da pitanja iz konflikta rješava drugačijim mehanizmima, ali da je na tome insistirala hvatska strana.
Bez obzira na to, kako je naglasio, jasno je da je srpska kontratužba za genocid mnogo jača od hrvatske tužbe imajući u vidu količinu nasilja koju su hrvatske oružane snage počinile nad Srbima posebno tokom i poslije operacije Oluja.
"Sve to ne može da se uporedi ni sa jednim masovnim zločinom na koji se poziva hvatska strana u svojoj tužbi...", naveo je Obradović, podsjećajući da se broj Srba u Hrvarskoj drastično smanjio od 1991. godine.
"Da je bilo kako je to želio Tuđman, ne bi ih bilo uopšte", naveo je šef sprskog pravnog tima.
Prema njegovim riječima, uništavanje etničke grupe nije samo gubitak koji se mjeri žrtvama, već je i gubitak za cijelo čovječanstvo.
"Takve tragedije treba izbjeći kao što je to predlagao Rafael Lemopkin (na čiju je inicijativu 1946. godine usvojena Konvencija o spriječavanju zločina genocida)", zaključio je Obradović.
Prije Obradovića u ime srpske tužbe danas je o pravnim aspektima tužbe govorio britanski advokat Vejn Džordaš, dok je kanadski profesor Vilijem Šabas svoje izlaganje posvetio dokazivanju genocidne namjere Hrvatske koju potkrepljuju Brionski transkripti.
Usmena rasprava, koja je počela 3. marta izlaganjem hrvatskog pravnog tima, biće zaključena 1. aprila, pošto će od 20. marta uslijediti druga rudna prezentovanja argumenata sudu oba pravna tima.
Prije toga će 18. marta Hrvatska imati priliku da odgvori na optužbe iz srpske protivtužbe.
Ovo je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.
Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, je 2. jula 1999. godine pokrenula postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.
Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podnijeta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Kako nijedna od strana u sporu nije podnijela odštetni zahtjev prema drugoj državi, sud se tim pitanjem neće ni baviti.
Sud će utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.
Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.
Konačna presuda, na koju ne postoji pravo žalbe, prema očekivanju stručnjaka, mogla bi da bude javno objavljena do kraja ove ili početkom 2015. godine i biće obavezujuća za obe države.
O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.
To su profesor pravnog fakultetau Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.
Raspravom predsjedava predsjednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.
Usmenoj raspravi, prethodila je dugogodišnja pisana rasprava koja se odvijala putem podnošenja pisanih podnesaka sudu, kao što su: tužba, odgovor na tužbu, konratužba, odgovor na nju, a sve uz obimnu dokumentaciju na više desetina hiljada stranica.
(MONDO)