Hag: Završena rasprava po tužbama za genocid

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu danas je završena jednomjesečna usmena rasprava u sporu između Srbije i Hrvatske, po uzajamnim tužbama za genocid na području Hrvatske od 1991.

Rok za presudu tog najvišeg suda Ujedinjenih nacija (UN) ne postoji, ali se očekuje da bi mogla biti donijeta krajem ove ili početkom sljedeće godine i biće obavezujuća za obe države.

Tek ukoliko presudom bude utvrđeno da je postojala odgovornost pojedine države za genocid, moglo bi da se pokrene i pitanje naknade štete.

O tužbi i kontratužbi Hrvatske i Srbije odlučivaće ukupno 17 sudija, 15 stalnih sudija i dvoje ad hoc sudija iz Srbije i Hrvatske.

To su profesor pravnog fakultetau Beogradu Milenko Kreća i profesor Pravnog falukteta u Zagrebu u penziji Budislav Lukas.

Raspravom predsjedava predsjednik MSP-a sudija iz Slovačke Petar Tomka.

Hrvatska je jutros zatražila da sudije, po riječima glavne zastupnice Vesne Crnić-Grotić, "kao neosnovanu u činjenicama i pravu" odbaci kontratužbu Srbije da su hrvatske vlasti i snage počinile genocid nad Srbima iz Kninske krajine, tokom i poslije operacije Oluja u avgustu 1995.

Zastupnik Hrvatske Kir Starmer sugerisao je da je i sama Srbija, prošle nedjelje, odustala od temeljne tvrdnje da je "neselektivno" i "nezakonito" granatiranje Knina i drugih gradova, 4. i 5. avgusta 1995, bilo genocidna kampanja.

Prošlog petka, zastupnik Srbije Vilijam Šabas kazao je da čak i ako bi se prihvatilo - što Srbija ne prihvata – da je granatiranje gradova bilo zakonito, to bilo dovoljno da izazove prisilno premještanje stanovništva iz Krajine.

Hrvatski advokat Starmer se oslanjao na konačnu oslobađajuću presudu Haškog tribunala komandantu Oluje Antu Gotovini po kojoj artiljerijski napadi na gradove nisu bili ni neselektivni, ni nezakoniti.

Kada se ti nalazi uzmu u obzir, to je kraj kontratužbe Srbije, ocijenio je hrvatski predstavnik i dodao da "niko prije zastupnika Srbije nije tvrdio da možete počiniti genocid zakonitim napadima".

Negirajući tvrdnju srpske delegacije da su, poslije Oluje, hrvatske snage pobile sve Srbe koji nisu pobjegli iz Kninske krajine, Starmer je naveo podatak Tribunala da je oko 4.000 Srba bilo prebačeno u "prihvatne centre" gdje im je bila pružena pomoć.

Starmer je zaključio da ni transkripti razgovora predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana sa Antom Gotovinom i drugim hrvatskim generalima uoči Oluje, ni događaji koji su usledili tokom operacije "ne dokazuju postojanje genocidne namjere" hrvatskih vlasti i snaga da unište krajiške Srbe. I u oslobađajućoj presudi generalu Gotovini, Tribunal je utvrdio da predsjednik Tuđman nije imao namjeru da ubija ni progoni Srbe, zaključio je Starmer.

Britanski zastupnik Hrvatske Filip Sends osudio je "lične napade" Srbije na pokojnog predsjednika Tuđmana kao "nedostojne suverene države". Kako je rekao, "ne zavređuje odgovor" sugestija srpskih zastupnika da je Tuđmanova politika prema Srbima slična sa nacističkim "konačnim rješenjem" za Jevreje tokom Drugog svjetskog rata i sa stvaranjem životnog prostora za pripadnike Trećeg rajha ("lebensraum").

Glavna zastupnica Hrvatske Vesna Crnić Grotić naglasila je da, po presudama Tribunala, Hrvatska nije imala zločinačkih namjera prema svojim srpskim građanima. Podsjetila je i da Tribunal nije optužio, ni osudio nijednog hrvatskog zvaničnika za zločine u Hrvatskoj.

Nasuprot tome, Srbija je u okviru svoje "vladine politike", počinila genocid nad hrvatskim civilima, tvrdila je Crnić-Grotić, naglašavajući da je više srpskih funkcionera optuženo i osuđeno za zločine u bivšoj Jugoslaviji pred Tribunalom.

ZAVRŠNA RIJEČ SRBIJE

Srbija je u svojoj završnoj riječi u petak od MSP zatražila da operaciju "Oluja", koju su izvršile oružane snage Hrvatske, proglasi za genocid nad sprskim narodom i tu državu proglasi krivom zbog kršenja Konvencije o sprječavanju genocida.

Pored toga, protivtužbenim zahtevom Srbija je predložila da MSP presudom obaveže Hrvatsku na reparacije Srbima iz Krajine zbog zločina koje su pretrpjeli tokom "Oluje".

Izlažući protitužbeni zatjev Srbije, šef srpskog pravnog tima Saša Obradović je rekao da Srbija traži i da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nisu vratili u Hrvatsku, da "Oluja" prestane da se slavi kao nacionalni praznik u Hrvatskoj i da se kazne svi izvršioci zločina.

Što se tiče hrvatske tužbe, srpski pravni tim je tražio da ona bude odbačena, jer Srbija ne može da odgovara za djela koja su izršena pre njenog nastanka kao države, 27. aprila 1992. godine.

Alternativno, ako sud ipak nađe da ipak ima nadležnost za period prije tog datuma, onda da tužbeni zahtjev Hrvatske bude odbijen jer nema svoj osnov ni u činjenicama ni u pravu, poručio je Obradović.

Usmena rasprave je završnica spora koji je počeo još 1999. godine podnošenjem hrvatske tužbe Međunarodnom sudu pravde protiv Srbije.

Hrvatska, predvođena tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, 2. jula 1999. godine pokrenula je postupak pred MSP protiv tadašnje SRJ zbog navodnog kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida tokom oružanih sukoba na teritoriji te Republike od 1991. do 1995. godine.

Srbija je odgovorila kontratužbom koja se zasniva na istom činjeničnom i pravnom osnovu na kome je podnijeta hrvatska tužba, odnosno na Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Sud će narednih mjeseci utvrđivati da li su Hrvatska, odnosno Srbija, kao države prekršile Konvenciju o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida, odnosno izvršile genocid na teritoriji Hrvatske u periodu koji je obuhvaćen tužbom i kontratužbom od 1991. do 1995. godine.

Hrvatski tim: Nismo zastupali NDH

Šefica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić Grotić ocijenila je danas da je njen tim na najbolji i uvjerjiv način odgovorio na sve navode iz protivtužbe Srbije za genocid i izrazila očekivanje da će sud protivtužbu odbiti.

Ona je napomenula da oni nisu tu da brane Nezavisnu državu Hrvatsku (NDH iz drugog svjetskog rata).

"Mi smo ovde da zastupamo interese Hrvatske i nije naš posao da branimo NDH niti je to potrebno a baš ni moguće učiniti" , rekla je Crnić Grotić poslije završetka usmene raprave pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u sporu između Srbije i Hrvatske po uzajamnim tužbama za genocid od 1991. do 1995. godine.

Ona smatra da je pozivanje na NDH "dio huškačke retorike iz vremena Slobodana Miloševića da bi se demonizovali Hrvati".

(Tanjug, foto: AP Photo/Jiri Buller/Tanjug)