Državni vrh Hrvatske danas je u Jasenovcu oštro osudio ustaški režim.
Na komemorativnom skupu poručeno da genocid i zlo koje se dogodilo u jasenovačkom koncetracionom logoru nikada ne smiju biti zaboravljeni.
Na komemoraciji u Spomen području Jasenovac, povodom 69. godišnjice proboja zatvorenika iz koncentracionog logora Jasenovac, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović rekao je na da se u Jasenovcu dogodio genocid koji se ne smije zaboraviti i koji nikad neće prestati da boli.
"Jasenovac je jedno od mjesta koja ostaju zauvijek u kolektivnom sjećanju iako je stvoreno s ciljem da bude mjesto zaborava, stratišta", naglasio je Josipović i ocenio da su oni koji su Hrvatsku željeli da stvore na zločinu, učinili zlo hrvatskom narodu.
On je izrazio žaljenje što se takav zločin dogodio u ime hrvatske državnosti.
"Tu su ljudi bili krivi i mučeni jer su bili krivog svetonazora i vjere, jer nisu slijedili pravi, pod navodnicima svetonazor", rekao je Josipović i dodao da je tokom Drugog svjetskog rata ogromna većina hrvatskog naroda bila protiv takve ideologije i zločina.
"Dugujemo sjećanje svakoj pojedinačnoj žrtvi koja je ovdje i drugdje stradala... Zlo nikada ne smije da bude isprika za drugo zlo. Ovo mjesto mora da bude štit protiv zla", naglasio je predsjednik i upozorio da su "zameti fašizma i drugih totalitarnih ideologija latentna prijetnja", posebno u velikim ekonomskim krizama.
Premijer Zoran Milanović poručio je da Jasenovac mjesto koje podsjeća na "zlo u čovjeku u koje ne vjeruješ dok se ne dogodi".
"Zločini su ovdje bili ne u ime naroda, jer ja pripadam tom narodu, nego države (tzv. Nezavisna Država Hrvatska) koje nema u hrvatskom Ustavu, nikad je nije bilo i nikad je neće biti... Ta država nije bila nezavisna, bila je instrument sile i represije, ali za mene nije bila Hrvatska", naglasio je Milanović i dodao da se u toj državi provodio teror nad manjinama prije nego što je Njemačka napala SSSR.
"Ubice i zločinci odavno su mrtvi, a ako je neko živ, neka mu je nemirna starost. Međutim, oni koji danas šire simpatije prema onima koji su to činili, bude u ljudima zlo", istakao je premijer i poručio da je moderna Hrvatska , kao članica EU i država koja promoviše prava manjina, garant da se takvo zlo više ne smije dogoditi.
Predsjednik Sabora Josip Leko naglasio je Jasenovac trajna opomena i upozorenje. On je upozorio da ni današnji svijet nije potpuno lišen zla.
"Još nisu potpuno poražene ideje fašizma, a one koji ih recikliraju osudila je istorija", naglasio je Leko.
Uz preživjele logoraše i državni vrh, komemoraciji su prisustvovali, predstavnici diplomatskog kora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina i antifašističkih udruženja.
LOGOR SMRTI
Aušvic logor Foto: Guliver/Getty Images/Thinkstock
Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u Hrvatskoj.
Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacija prvenstveno Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH.
U tom logoru su od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. ljudi ubijani zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški.
Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Jevreja, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 dece.
Na dan proboja, 22. aprila 1945., u logoru su bila 1.073 logoraša od kojih je 600 krenulo u proboj, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Ostali koji su ostali u logoru su ubijeni i spaljeni zajedno s logorskim objektima.
Istog dana počeo je i proboj zatvorenika dijela logora u mjestu Jasenovac, Kožare, gdje je, od 167 zatvorenika, njih 11 preživjelo proboj.
(Foto: FOTO FaH / LANA SLIVAR DOMINIC)
