Deklaracija o zajednickom jeziku na prostoru bivse Jugoslavije

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Region

Pročitajte Deklaraciju o zajedničkom jeziku

Autor mondo.ba
Autor mondo.ba

Tekst Deklaracije o zajedničkom jeziku na prostoru bivše Jugoslavije stavljen je na uvid javnosti. U Deklaraciji se navodi da se u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji upotrebljava zajednički jezik, ALI SE ON NE IMENUJE.

Poslije serije regionalnih konferencija projekta "Jezici I nacionalizmi", koje su od aprila do novembra 2016. održane u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, više od trideset eksperata različitih struka iz sve četiri države sastavili su Deklaraciju o zajedničkom jeziku u nameri da se podigne svest i aktivno utiče na postojeće nacionalističke jezičke prakse u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Više od 200 književnika, naučnika, javnih ličnosti potpisalo je ovu Deklaraciju, između ostalih i Rade Šerbedžija, Mirjana Karanović, Boris Dežulović, Rajko Grlić, Filip David, Ranko Bugarski...

U četvrtak će u Sarajevu zvanično biti predstavljen tekst Deklaracije, a on je već putem interneta stavljen na uvid javnosti.

U Deklaraciji o zajedničkom jeziku na prostoru bivše Jugoslavije se navodi:

"Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

-činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;

-svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;

-sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;

-policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;

-činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;

-između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;

-standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

-ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;

-zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;

-izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;

-slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;

-jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;

-slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;

- i, konačno, slobodu ”miješanja”, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika."

Deklaracija je stavljena na uvid javnosti putem veb stranice www.jezicinacionalizmi.com, gdje svako ko želi može i da je potpiše.

Tagovi

Još iz INFO

Komentari 3

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Djordje

Kakve dekleracije Srbski jezik jedan jedini za sve !

Мира

На овом подрјучју постоји само српски језик остало су лоше копије!

niko

slazem se da postoji jedan zajednicki jezik,a to je srpski jezik,a znaju to I ovi jugosi,nek izmisle I hrvati I bosnjaci sebi drugi jezik pa neka se sprdaju s njim kako hoce,umjesto sto skrnave srpski jezik,a svakodnevno koriste 97% istog uz 3% nekakvih svojih izmisljenih rijeci. Zato su kompleksi neizljecivi,jos imate obraza da ga svojatate,a svi dobro znamo kojim jezikom se vec vijekovima govori na ovim prostorima,polako ste istisnuli cirilicu jer je isuvise komplikovana vama primitivcima I poltronima latinskim I vatikanskim sto pricaju o miru,a nemir su sami...tako da priznajte sebi,mene boli briga,ja znam kao I vi da sam sve ovo napisao na srpskom jeziku...ha ha ha

MONDO REPORTAŽE