Pošto je u Slatini u Crnoj Gori otkriven spomenik Puniši Račiću, Hrvatska je zatražila njegovo uklanjanje jer je reč o osuđenom ubici Hrvata u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Iz Podgorice najavljaju da će ukloniti
Inicijativu da se u selu Slatina, rodnom mestu Puniše Račića, postavi spomen-obeležje, pokrenulo je bratstvo Račića, a spomenik je postavljen u sredu.
Spomen-ploča Račiću podignuta je u Slatini kod Andrijevice, rodnom selu poslanika koji je 1928. godine u Narodnoj skupštini u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca ubio trojicu poslanika Hrvatske seljačke stranke, a dvojicu ranio. 20. juna 1928. pucao je u Stjepana Radića, Pavla Radića, Đuru Basaričeka, Ivana Grandžu i Ivu Pernara.
Račić je u Narodnoj skupštini bio poslanik Radikalne stranke i, kako tvrde hrvatski mediji, zagovornik velikosrpske politike.
Hrvatsko Ministarstvo spoljnih i evropskih poslova zbog toga je pozvalo crnogorskog ambasadora u Zagrebu Bora Vučinića kome je izražen najoštriji protest.
"Ministarstvo očekuje da se nadležne institucije Crne Gore ograde od ovog čina u duhu dobrosusedskih odnosa i traže preduzimanje odgovarajućih postupaka i mera, kao i uklanjanje spornog obeležja, jer nas takvi i slični potezi udaljavaju od cilja kojima bi Vlade obe države trebalo da teže", navodi u saopštenju hrvatsko ministarstvo.
Otkrivanje spomenika Puniši Račiću, osuđenom ubici hrvatskih parlamentarnih zastupnika u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, osudili su i Hrvatsko nacionalno veće Crne Gore i Hrvatska seljačka stranka.
"Punišu Račića ne pamti samo hrvatski narod po lošem, već je po svojim zlodelima poznat i na severu Albanije, na Kosovu, u Bugarskoj, Makedoniji", navodi se u reagovanju Veća.
U međuvremenu se oglasilo i Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore, koje je najoštrije osudilo podizanje spomenika Puniši Račiću u njegovom rodnom selu Slatina, kod Andrijevice.
Ministarstvo navodi da je reč o retrogradnom individualnom činu, kojim se veliča lik i delo atentatora na kralja Nikolu i ubice hrvatskih poslanika u tadašnjoj Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije.
Navodi se i da je podizanje obeležja realizovano bez znanja vlade i državnih organa Crne Gore.
Ističu da će državni organi preduzeti sve neophodne, zakonom utvrđene aktivnosti kako bi uklonili spomenik.
Račić je, kako su preneli crnogorski mediji, spomen-ploču dobio kao učesnik oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine, narodni poslanik u Skupštini Jugoslavije i nosilac "albanske spomenice".
