Jačaju etničke podjele, revizionizam i struje poražene u Drugom svjetskom ratu, još se pronalaze masovne grobnice, stoji u izvještaju o Zapadnom Balkanu komesara za ljudska prava Savjeta Evrope.
Komesar Savjeta Evrope (SE) za ljudska prava Nils Muižnieks je, nakon posjete Zapadnom Balkanu, u svom izvještaju naveo da je zabrinut zbog toga što je proces pomirenja u zemljama regiona zastao, a umjesto toga jačaju etničke podjele i polarizacija.
To se odnosi prije svega na negiranje genocida, slavljenje ratnih zločinaca i pokušaje rehabilitacije osoba umiješanih u zločine počinjene tokom ratova 90-ih godina prošlog vijeka, navodi on u izvještaju objavljenom na sajtu SE.
Revizionizam događaja vezanih za Drugi svjetski rat, zapaljiva retorika nekih političkih lidera i etnička podjela u obrazovanju, dodatno su pojačali te podjele, kaže Muižnieks.
On dodaje da je kranje vrijeme da politički lideri u regionu zajednički rade na rješavanju pitanja iz prošlosti i stvore zajedničku viziju budućnosti.
Govoreći o pitanju nestalih osoba, on navodi da su države pravno obavezne da istraže teška kršenja ljudskih prava, uključujući i ovo pitanje, i da ispoštuju pravo porodica žrtava da saznaju istinu.
Od gotovo 40.000 ljudi koji su nestali tokom ratova 1990-ih, za više od dvije trećine je utvrđeno šta se sa njima dogodilo, što je dostignuće nezabilježeno na globalnom nivou, navodi Muižnieks.
On međutim dodaje da uspješan zaključak ovog procesa ometaju odsustvo političke volje i neadekvatni finansijski i ljudski resursi za ekshumacije i neophodan forenzički rad.
Pored toga, sa prolaskom vremena potencijalni svjedoci koji bi mogli dati informacije o masovnim grobnicama umiru ili oklijevaju da svjedoče.
Proteklih godina otkriveno je nekoliko važnih masovnih grobnica, uključujući one u Tomašici i Korićanskim Stijenama u BiH, i u Rudnici u Srbiji.
Bez obzira na to, u odsustvu istinskog političkog dijaloga na regionalnom nivou i bez otvaranja svih vojnih i policijskih arhiva koji mogu sadržati važne informacije o nestalim osobama, u toj oblasti biće postignuto malo ili nimalo napretka, navodi zvaničnik SE.
On dodaje da je bitna i borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine na međunarodnom, ali i domaćem planu. Nekažnjavanje ohrabruje činjenje i ponavljanje zločina, nanosi dodatnu patnju žrtvama i ima negativan efekat na vladavinu zakona i povjerenje javnosti u pravdu.
U tom smislu Muižnieks ukazuje na ključnu ulogu Haškog tribunala, čiji mandat ističe u decembru, u osiguravanju da se odgovorni za zločine i teška kršenja ljudskih prava privedu pravdi. Njegovo nasljeđe zato treba predstaviti i objasniti javnosti u regionu na ubjedljiv i nepristrasan način, dodaje on.
U izvještaju Muižnieks navodi da je primijetan određen pozitivni razvoj u procesuiranju ratnih zločina na nacionalnom nivou, kao što je slučaj u BiH sa suđenjem za neke zločine vezane za seksualno nasilje.
On, ipak, ukazuje i da se borba protiv nekažnjivosti zločina presporo kreće i ostaje izvjestan broj ozbiljnih propusta, pa tako na primjer, u Srbiji i Hrvatskoj procesuirani su do sada samo policijski vojni zvaničnici nižeg ranga.
Zvaničnik SE ukazao je i na značaj pristupa reparacijama i odšteti za žrtve rata, koji treba da bude adekvatan, brz i efikasan.
Muižnieks je u izveštaju naveo i značaj inkluzivnog obrazovanja , ukazujući i to da države imaju obavezu da se bore protiv i ukinu segregaciju u obrazovnom sistemu. Bez obzira na to, ukazuje on, generacije djece u BiH, Hrvatskoj, "Kosovu", i BJR Makedoniji obrazuju se u etnički odvojenim školama pod izgovorom zaštite jezika i kulturnih prava određene etničke grupe.
