Osuđeni ratni zločinac Dragan Vasiljković, zvani Kapetan Dragan, podnio je ustavnu tužbu Ustavnom sudu Hrvatske, u kojoj traži ukidanje prvostepene i drugostepene presude i vraćanje postupka na početak.
Vasiljković traži obaranje presude "zbog kršenja ustavnih i konvencijskih prava", rekao je Srni direktor Dokumentaciono-informativnog centra Veritas, Savo Štrbac.
"To je na desetine i desetine stranica, u kojima je ukazano na povredu ustavnih i konvencijskih prava, odnosno prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima. Tužbom se predlaže da se u novom suđenju poštuje sve što nije u dosadašnjem", rekao je Štrbac.
Ako Ustavni sud Hrvatske ne prihvati tužbu i ne ukine ove presude, onda se, kaže Štrbac, stiče uslov da se ide pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, što će odbrana svakako iskoristiti.
Štrbac je naveo da su Kapetan Dragan i njegova odbrana iskoristili pravo da u roku od mjesec dana od pravosnažne drugostepene presude, podnesu ustavnu tužbu, koja je primljena i otišla na vrijeme ka Ustavnom sudu Hrvatske.
U ustavnoj tužbi je navedeno da je Kapetanu Draganu, između ostalih, prekršeno pravo na pošteno suđenje i pravičan postupak, što garantuju i evropska Konvencija i Ustav Hrvatske.
Prekršeno mu je pravo na javnu raspravu, jer je nekim svjedocima odbrane uskraćeno da se pojave na raspravi, kao i pravo na nezavisan i nepristrasan sud, uz napomenu da je odbrana tražila izuzeće sudija na prvostepenom sudu u Splitu, jer su se u cijelom toku postupka ponašale pristrasno, pošto su rodom su iz krajeva odakle su navodne žrtve.
Prekršeno je i jemstvo prezumpcije nevinosti, jer je još u predistražnoj i istražnoj fazi Kapetan Dragan proglašavan za ratnog zločinca i prije suđenja.
Štrbac dodaje da je prekršeno i pravo na ispitivanje svjedoka, a kao primjer se navodi da je pročitan iskaz jednog njemačkog svjedoka, koji nije htio da dođe u sud u Split, iako je odbrana tražila da ga ispita, što garantuje i Ustav i zakoni Hrvatske i evropska Konvencija.
Prekršeno je i načelo da "nema kazne bez zakona", odnosno u slučaju Kapetana Dragana je primjenjen zakon iz 2011. godine, iako odbrana smatra da je trebalo primijeniti zakon iz vremena na koje se odnosi optužnica, odnosno Krivični zakon SFRJ.
Osim toga, Kapetanu Draganu je prekršeno načelo jednakosti pred sudom, a odbrana je u ustavnoj tužbi nabrojala primjere mnogo manjih kazni izrečenih Hrvatima za mnogo teže zločine nad Srbima, uz ocjenu da je Kapetan Dragan diskriminisan, jer je srpske nacionalnosti.
Kapetan Dragan hoće napolje, ostala mu još godina
Odbrana je navela u tužbi primjer da je za zločine u Sisku izvjesni Vladimir Milanović osuđen na 10 godina zatvora za 26 ubistava, da je Mihajlo Hrastov za ubistvo 13 rezervista na Koranskom mostu dobio četiri godine, da je Enes Viteškić dobio 11 godina za ubistvo 18 civila u Paulin Dvoru.
Navodi se da je za logor "Lora" u Splitu osam čuvara i upravnika dobilo od 4,5 do osam godina zatvora, da je za Medački džep Mirko Norac dobio šest godina, iako je bilo više ubijenih vojnika i civila i uništena imovina u tri sela.
Pominje se i zločin u Karlovcu, za šta je Željko Gojak dobio devet godina, iako je ubio dva civila, od kojih jednu djevojčicu.
Odbrana je ustavnoj tužbi navela da je prekršeno i pravo na najkraće trajanje postupka, s obzirom da je postupak protiv Kapetana Dragana jedan od najdužih u istoriji, a postoje i primjedbe i na dužinu pritvora.
