Kratke gradske vožnje, kraće od 15 minuta ili oko 10 km, mogu više oštetiti motor od dugih putovanja.
Mnogi vozači se pitaju mogu li kratke, gradske vožnje zaista oštetiti motor više od dugih putovanja? Kratak i jasan odgovor je, da.
Iako se definicija kratke vožnje može razlikovati, u ovom kontekstu smatraćemo je svakim putovanjem kraćim od 15 minuta ili desetak kilometara.
Naravno, motor koji je prešao 15.000 kilometara isključivo u kratkim relacijama vjerovatno će biti u boljem stanju od onog sa 200.000 kilometara sa dugih putovanja, ali razlika u trošenju njegovih dijelova mogla bi vas iznenaditi.
Problem je u radnoj temperaturi
Glavni razlog štetnosti kratkih vožnji jeste to što motor ne stiže da postigne svoju idealnu radnu temperaturu. Motori sa unutrašnjim sagorijevanjem su složeni sistemi čiji su mehanički i električni dijelovi projektovani za optimalan rad unutar određenog temperaturnog raspona, piše Index.
Prilikom pokretanja hladnog motora, ulju su potrebne dragocjene sekunde da se iz kartera probije do svih pokretnih dijelova koje treba podmazati. Hladno ulje je gušće od toplog, zbog čega cirkuliše sporije.
Osim toga, različiti metali unutar motora, poput aluminijuma u klipovima i glavama cilindara, kao i livenog gvožđa i čelika u drugim komponentama, imaju različite stope toplotnog širenja.
Njihov precizan rad obezbijeđen je tek kada dostignu optimalnu temperaturu.
Posljedice vožnje sa nezagrijanim motorom
Iako se problemi sa sporim protokom ulja i hladnim dijelovima rješavaju unutar nekoliko minuta rada motora, vožnja koja se završi prije postizanja radne temperature stvara druge probleme.
Kod dizel motora, filter čestica (DPF) ne može dovoljno da se zagrije kako bi započeo ciklus regeneracije, odnosno samoočišćenja od nakupljene čađi.
Kod benzinskih motora, mogu se stvoriti naslage ugljenika oko svjećica i usisnih ventila jer motor nije dovoljno vruć da ih sagori.To ipakne znači da bi automobil trebalo dugo ostavljati da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao.Vozila su projektovana za kretanje i svi sistemi najbolje funkcionišu tokom vožnje.
Ne pati samo motor
Ako vas ubrzano trošenje motora ne zabrinjava dovoljno,kratke vožnje štete i drugim sistemima. One zahtijevaju znatno češće kočenje u poređenju sa vožnjom auto-putem.
Na sto kilometara otvorenog puta kočnicu ćete koristiti daleko rjeđe nego na istoj udaljenosti pređenoj kroz dvadesetak kratkih gradskih vožnji. Učestalo kretanje i zaustavljanje stvara veće opterećenje na kočioni sistem.
Kratke relacijemogu prerano istrošiti i akumulator,čak i kod električnih vozila. Kod klasičnih automobila, elektropokretač povlači najviše struje prilikom paljenja, a kratka vožnja često nije dovoljna da alternator u potpunosti napuni akumulator.
Vremenom, to dovodi do njegovog pražnjenja.
Kod električnih vozila, česte kratke vožnje između punjenja drže bateriju u "plitkom" ciklusu punjenja i pražnjenja, što dugoročno može dovesti do smanjenja dometa.
Najbolja praksa za baterije električnih vozila je izbjegavanje potpunog pražnjenja, održavanje napunjenosti između 20% i 80%, kao i punjenje do 100% samo pred duža putovanja.
(Kamatica/MONDO)