Redovno održavanje smanjuje rizik od požara tokom vožnje.
Visoke ljetnje temperature same po sebi ne pale automobile, ali mogu da ubrzaju ispoljavanje skrivenih kvarova koji dovode do požara. Auto-mehaničar Đorđe Šljukić upozorava da su redovno održavanje, blagovremena reakcija na signalne lampice i pregled vozila prije dužeg puta ključni za bezbjednu vožnju.
Ljetnje vrućine i duga putovanja predstavljaju dodatno opterećenje za automobile, pa se u tom periodu češće dešavaju kvarovi koji u pojedinim slučajevima mogu da dovedu i do požara. Ipak, kako ističe auto-mehaničar Đorđe Šljukić, visoka temperatura nije neposredan uzrok paljenja vozila, već samo otkriva probleme koji već postoje.
"Radna temperatura motora je između 90 i 100 stepeni, što je svakako mnogo više od spoljne temperature. Samom motoru ne smetaju ljetnje vrućine. Problem nastaje kada je nešto neispravno. Ako je, na primjer, crijevo za gorivo dotrajalo, na visokim temperaturama može da popusti, dođe do curenja i, ne daj Bože, zapali vozilo", objašnjava Šljukić.
Prema njegovim riječima, veliki broj vozača pravi grešku već prilikom kupovine automobila.
"Ljudi često kupuju automobile koji su veći, luksuzniji i skuplji za održavanje nego što mogu da priušte. To su vozila sa mnogo pređenih kilometara i pri kraju svog radnog vijeka", kaže Šljukić.
Upozorava i da se ne smiju ignorisati signalne lampice na instrument tabli.
"Dešava se da poslije pet-šest sati vožnje vozači više razmišljaju gdje će napraviti pauzu nego šta pokazuje instrument tabla. Ako se upali lampica za temperaturu ili pritisak ulja, potrebno je odmah stati. Ako se reaguje na vrijeme, mogu da se izbjegnu veliki kvarovi. Kada primijetite dim, često je već kasno“, ističe Šljukić.
Problemi sa električnim i hibridnim vozilima
Posebnu pažnju, dodaje, zahtijevaju električna i hibridna vozila, o čijem održavanju se još uvijek nedovoljno govori.
"Vozilo ima sisteme samokontrole, ali ne mogu da otkriju baš svaki problem koji nastane tokom vožnje. Ako se, recimo, prilikom podizanja vozila radi zamjene gume dizalica postavi na pogrešno mjesto, može da se ošteti baterija. To se u prvi mah ne primijeti, ali kasnije tokom eksploatacije može da dovede do ozbiljnih problema", upozorava Šljukić.
Zapušen DPF filter može napraviti problem
I kod dizel automobila postoji rizik ako je filter čestica (DPF) zapušen.
"Kada je DPF pred kraj radnog vijeka i previše zapušen, kompjuter pokušava da ga očisti tako što podiže temperaturu izduvnih gasova. U ekstremnim slučajevima to može da dovede i do paljenja vozila", objašnjava auto-mehaničar.
Osvrće se i na vozila sa naknadno ugrađenim plinskim uređajem, za koja vlada uvjerenje da su sklonija požarima.
"Plinska boca sama po sebi nije rizik. Opasnost predstavlja nestručno ugrađena instalacija. Takođe, ako je ugrađen plin, ne treba voziti isključivo na plin. Najmanje oko 30 odsto vožnje trebalo bi da bude na benzin kako bi i benzinska instalacija ostala ispravna“, naglašava Šljukić.
Redovno održavanje smanjuje rizik
Najbolja prevencija, ističe, jeste redovno održavanje vozila i detaljan pregled prije polaska na put, koji bi trebalo zakazati najmanje nedjelju dana ranije.
"Redovan servis nije samo zamjena ulja i filtera. Najvažnije je da se vozilo podigne na dizalicu i detaljno pregledaju kočiona crijeva, curenja, elektroinstalacije i ostali sklopovi. Kočiono crijevo ne puca samo od sebe, već se njegovo propadanje može uočiti na vrijeme. I kočiono ulje mora redovno da se mijenja, jer vremenom upija vlagu, što može dovesti do otkazivanja kočnica prilikom dugih spustova“, kaže Šljukić.
Vozačima savjetuje da u automobilu uvijek imaju i protivpožarni aparat.
"Požar ne počinje odmah velikim plamenom. Ako se reaguje na vrijeme, aparat može da spriječi da manji požar preraste u potpuno uništenje vozila“, navodi Šljukić.
Dodaje i da intervale zamjene motornog ulja ne treba uvijek posmatrati isključivo kroz fabričke preporuke.
(RTS/MONDO)