Vječita dilema zimi - da li je isplativije ostaviti grijanje da stalno radi ili ga isključiti kada izlazite iz stana - konačno je dobila odgovor. Majstor Željko Sruka objašnjava kako se zapravo postiže najveća ušteda.
Tokom hladnih mjeseci, jedno pitanje stalno se nameće u domaćinstvima - da li je isplativije da grijanje stalno radi ili ga treba isključiti kad niste kod kuće?Jedni vjeruju da je stalno paljenje i gašenje grijanja rasipa energiju, dok drugi tvrde da je stalno grijanje na slabijem režimu gori izbor.
Dilemu je riješio majstor Željko Sruka i otkrio da mnogi mitovi jednostavno ne stoje. Prema Željku, u većini slučajeva isplativije je isključiti grijanje kada niste kod kuće, prenosi 24sata.hr.
On objašnjava da zidovi, plafon i podovi tokom dužeg grijanja upiju značajnu količinu toplote i polako je otpuštaju kao prirodna "toplotna baterija". Zbog toga se prostor ne hladi naglo, pa ni sistem ne mora da troši ogromnu energiju kada se ponovo uključi.
U dobro izolovanim stanovima temperatura opada sporo, dok kontinuirano grijanje na nižoj temperaturi zapravo troši više, jer sistem mora stalno da nadoknađuje gubitke prema spolja.
"Razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature određuje koliko gubimo toplote. Zato je pametnije pustiti stan da se ohladi dok niste tu, pa onda nakratko pojačati grijanje", objašnjava Željko.
Najčešća zabluda
Zabluda koja se najčešće ponavlja jeste da svako ponovno paljenje kotla troši mnogo više energije. Ali moderna tehnologija tu priču demantuje. Savremeni kotlovi, posebno oni sa modulirajućim gorionikom, namijenjeni su čestim paljenjima i gašenjima i pri tom precizno podešavaju odnos vazduha i goriva, štedeći energiju.
"Kvalitetan kotao može se paliti desetine puta dnevno bez ikakvog štetnog efekta. Mnogo veći problem je kada se uređaj duže vrijeme drži na previsokoj temperaturi, što je uglavnom posljedica loše izolacije ili pogrešnog podešavanja kotla", kaže majstor.
Koja temperatura je idealna?
Komfor i potrošnja energije moraju biti u ravnoteži. Prema Željku, optimalna temperatura za boravak u domu je 22-23°C, dok se tokom odsustva preporučuje da se spusti na 18-19°C. Ovaj raspon u većini stanova daje najbolji odnos između udobnosti i uštede, a prostor ostaje dovoljno topao da se izbjegnu vlaga i kondenzacija.
Brzina ponovnog zagrijavanja zavisi od izolacije i konstrukcije objekta. U modernim stanovima prostor se zagrije za 15 do 30 minuta, dok u starijim zgradama bez fasade to može trajati i do sat vremena. Stanovi okrenuti ka jugu obično imaju prednost jer tokom dana prirodno akumuliraju toplotu.
Najčešće greške koje podižu račun
Najveći troškovi ne dolaze iz samog procesa grijanja, već iz zanemarivanja sistema. Neodržavani kotlovi, prljavi gorionici, kao i zapušteni radijatori mogu povećati potrošnju i za 20 odsto.
Ljudi često ignorišu neravnomjerno tople radijatore, čudne zvukove, učestala kratka paljenja, sporije zagrijavanje i vlagu oko instalacija.
Pametni termostati mogu pomoći, naročito ako imate neredovan raspored, ali samo ako se pravilno koriste. Najčešće greške koje mnogi prave je često mijenjanje temperature, previsoka noćna temperatura ili grijanje prostora koji sunce već zagrijava što može doprinijeti da vam račun za grijanje bude još veći.