Visoki računi za grijanje tokom zimske sezone često nisu samo posljedica poskupljenja energenata, već i načina na koji trošimo energiju i stanja samog objekta.
Sa dolaskom prvih hladnih dana, mnogi od nas sa strepnjom otvaraju koverte sa računima za struju, gas ili centralno grijanje, pitajući se kako je potrošnja ponovo skočila iako nam u stanu nije ništa toplije nego ranije.
Često za to krivimo isključivo visoke cijene energenata, ne primjećujući da nam dragocjena toplota svakodnevno "curi" kroz sitne propuste u izolaciji i navikama. Dobra vijest je da za smanjenje ovih troškova ne morate uvijek da ulažete u skupo renoviranje, ponekad su dovoljne male promjene u načinu na koji koristite grijanje da biste osjetili značajno olakšanje u kućnom budžetu.
Zašto račun za grijanje raste?
- Gubici toplote kroz stolariju i zidove: Loše zaptiveni prozori i vrata glavni su krivci za odlazak toplote. Kroz sitne pukotine topao vazduh neprekidno izlazi, dok hladan ulazi, što primorava grijno tijelo da radi punim kapacitetom.
- Neodržavan grijni sistem: Vazduh zarobljen u radijatorima sprečava pravilno kruženje tople vode, zbog čega je radijator hladan pri vrhu, a sistem troši više energije da bi zagrijao prostoriju. Sličan problem pravi i kamenac u bojlerima i kotlovima.
- Pogrešne navike u regulaciji temperature: Mnogi gase grijanje potpuno kada izađu iz stana, a zatim ga pojačavaju na maksimum po povratku. Zagrijavanje potpuno ohlađenih zidova zahtijeva mnogo više energije nego održavanje umjerene, konstantne temperature.
- Zaklonjeni radijatori: Teške zavjese koje padaju preko grijnih tijela ili namještaj postavljen neposredno ispred njih blokiraju širenje toplote po prostoriji, pa toplota ostaje zarobljena uz zid i prozor.
- Nepravilno provjetravanje: Držanje prozora otvorenog „na kip“ satima hladi zidove oko prozora i troši energiju, dok se vazduh u prostoriji zapravo sporo mijenja.
Šta možete da uradite odmah?
1. Smanjite temperaturu za samo jedan stepen: Svaki stepen niže na termostatu smanjuje potrošnju energije za oko 6%. Optimalna dnevna temperatura u boravišnim prostorijama je između 20°C i 21°C, dok je za spavaću sobu dovoljno 17°C do 18°C.
2. Postavite dihtung trake: Samoljepljive gumene ili silikonske trake za prozore i ulazna vrata su jeftino rješenje koje se postavlja za desetak minuta, a odmah zaustavlja promaju.
3. Odzračite radijatore: Na početku i tokom grijne sezone ispustite vazduh iz radijatora pomoću ključića za odzračivanje dok ne krene da izlazi tanak mlaz vode. Time se vraća puna efikasnost grijnog tijela.
4. Oslobodite grijna tijela: Skratite ili sklonite zavjese koje prekrivaju radijatore i odmaknite garniture za sjedenje barem 15 do 20 centimetara od njih kako bi topao vazduh nesmetano cirkulisao.
5. Provjetravajte kratko i intenzivno: Umjesto držanja prozora odškrinutim, otvorite ih širom na 5 minuta nekoliko puta dnevno. Vazduh će se potpuno osvježiti, a zidovi i namještaj neće stići da se ohlade.
6. Iskoristite sunce i roletne: Tokom sunčanih zimskih dana podignite roletne i razmaknite zavjese kako bi sunčeva toplota prirodno zagrijala prostor. Čim padne mrak, spustite roletne i navucite zavjese jer one služe kao dodatni izolacioni sloj.
7. Postavite reflektujuću foliju iza radijatora: Ako su radijatori postavljeni na spoljašnjim zidovima, lijepljenje aluminijumske izolacione folije iza njih vraća toplotu nazad u sobu umjesto da grije spoljašnji zid.
Dugoročna rješenja koja se isplate
Ako planirate veća ulaganja, ugradnja termostatskih ventila na svaki radijator omogućava preciznu kontrolu temperature po prostorijama (na primjer, hladnije u hodniku i spavaćoj sobi, toplije u dnevnoj). Takođe, redovan godišnji servis kotla ili toplotne pumpe obezbjeđuje bezbjedan rad i sprečava skokove u potrošnji usljed zaprljanih komponenti.