• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ljetni turizam u jugoistočnoj Evropi donosi milijarde evra prihoda: Evo kome ide najviše

 vesna.jpg
Autor Vesna Kerkez

Ko najviše profitira od turizma i šta balkanske zemlje rade da zadrže i uvećaju turistički rast?

 Ljetni turizam u jugoistočnoj Evropi: Hrvatska i Grčka predvode, Albanija nova zvijezda Jadrana Izvor: Marica van der Meer / Universal images group / Profimedia

Ljetni turizam u jugoistočnoj Evropi odavno je prevazišao okvire sezonskog posla i postao jedan od najvažnijih ekonomskih stubova u mnogim zemljama regiona. Od obala Jadrana do skrivenih jezera u planinskim predjelima, milioni turista godišnje donose milijarde evra prihoda.

Dok pojedine države ostvaruju zavidne finansijske rezultate, druge tek hvataju zamah u borbi za mjesto na mapi najpoželjnijih destinacija.

Hrvatska i Crna Gora – lideri Jadrana

Hrvatska i Crna Gora su se u protekloj deceniji pozicionirale kao vodeće ljetnje destinacije Balkana. 

Hrvatska, sa više od hiljadu ostrva, čistim morem i modernom infrastrukturom, svake godine privuče preko 18 miliona turista. U 2024. ostvarila je više od 14 milijardi evra prihoda od turizma, čime se svrstava među 20 najuspješnijih zemalja svijeta po zaradi po glavi stanovnika.

Crna Gora, iako znatno manja, bilježi značajan rast, naročito u luksuznom turizmu, kroz ulaganja u hotele visoke kategorije i ekskluzivne marine. Prošle godine prihodovala je oko 1,3 milijarde evra.

Obje zemlje ulažu u digitalizaciju usluga, unapređenje saobraćajne infrastrukture, gastronomsku ponudu i dostupnost pomoći na putu. Pored masovnog turizma u gradovima poput Dubrovnika i Budve, razvijaju i ekskluzivne resorte u Hvaru i Tivtu, usmjerene na goste dubljeg džepa.

Grčka – neprikosnoveni turistički gigant

Grčka je već decenijama sinonim za ljetovanje u Evropi.
Sa preko 6.000 ostrva, raznovrsna ponuda ove zemlje privlači turiste iz cijelog svijeta. Samo u 2024. Grčka je ostvarila prihode od turizma u iznosu od preko 21 milijardu evra.
Osim mora, turisti dolaze i zbog bogate istorije, odlične kuhinje i autentičnih suvenira. Na primjer, lokalni nakit sa akvamarinom prodaje se kao luksuzna uspomena, a prihod od prodaje ovakvih proizvoda postaje važan izvor zarade za lokalne zanatlije.

Izvor: Nicolas Economou/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

Grčka vlada dodatno podržava razvoj ruralnog i kulturnog turizma, a digitalizacijom sistema rezervacija i promocije čini destinacije pristupačnijim i atraktivnijim.

Albanija – nova zvijezda jadranske obale

Albanija je u posljednjih nekoliko godina doživjela turistički procvat. Destinacije poput Sarande, Ksamilija i Drača postale su hit među turistima iz Evrope, ali i šire. U 2024. godini Albaniju je posjetilo više od 11,7 miliona stranih turista – ogroman skok u poređenju sa prethodnim periodom.

Saranda
Izvor: Shutterstock/S.Tatiana

Pristupačne cijene, netaknuta priroda i ulaganja u saobraćajnu i hotelsku infrastrukturu doprinose njenoj sve većoj popularnosti.
Ova zemlja se posebno dopada mlađim turistima i porodicama iz zemalja srednje Evrope, dok još uvijek ima veliki prostor za dalji razvoj – posebno kroz obuke radne snage, zaštitu obale i unapređenje usluga.

Šta nas čeka u budućnosti?

Cijeli region jugoistočne Evrope posljednjih godina bilježi snažan uzlet u turizmu, posebno nakon oporavka od pandemije. Kampanje regionalne promocije podstakle su turiste da Balkan posmatraju kao jedinstvenu turističku cjelinu, a ne samo kao niz zasebnih država.
Zemlje poput Albanije, koje do skoro nisu bile prepoznate kao liderske ljetnje destinacije, sada bilježe nagli rast.

Očekuje se da će broj turista u Albaniji do 2040. godine biti dupliran. Slične ambicije ima i Bugarska, čiji se godišnji prihodi od turizma procjenjuju na čak 16 milijardi leva.

Kako povećati profit i održati kvalitet?

Profitabilnost ljetnjeg turizma ne zavisi isključivo od broja turista, već i od njihove potrošnje, dužine boravka i vjerovatnoće povratka. Zato su ključni sljedeći faktori:

- Unapređenje infrastrukture: kvalitetni putevi, pouzdan internet i dostupnost informacija doprinose boljem iskustvu turista.

- Obuka zaposlenih: ljubazan i profesionalan domaćin ostavlja utisak koji se ne zaboravlja.

- Promocija lokalne kulture i proizvoda: autentični suveniri, lokalna kuhinja i priče koje se pamte jačaju vezu između destinacije i posjetioca.

Ljetnji turizam na Balkanu ulazi u fazu zrelosti, ali još uvijek ima ogroman potencijal za rast.

Lideri poput Hrvatske i Grčke već ubiru plodove višedecenijskih ulaganja, dok Albanija i Crna Gora pokazuju koliko brzo se rezultati mogu postići uz jasnu strategiju.

Ključ uspjeha u budućnosti biće pametno investiranje, regionalna saradnja i fokus na kvalitetno iskustvo svakog posjetioca.

(M.A./EUpravo zato/seebiz.eu)

Možda će vas zanimati

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop