Venecija, Barselona, Halštat i Dubrovnik privlače milione posjetilaca, ali masovni turizam donosi gužve, rast cijena stanovanja i sve veći pritisak na lokalno stanovništvo.
Uske ulice, šarene kuće, kanali i pejzaži kao sa razglednice učinili su pojedina evropska mjesta snom gotovo svakog putnika. Međutim, iza fotografija koje svakodnevno obilaze društvene mreže krije se i druga strana turizma: prepuni trgovi, zakrčene ulice, sve skuplji stanovi i stanovnici koji sve teže pronalaze mir u sopstvenim naseljima.
Od Venecije, preko Barselone, do malog austrijskog Halštata, pojedine destinacije suočavaju se sa posljedicama prekomjernog turizma. I dok milioni ljudi žele da ih posjete makar jednom u životu, lokalne vlasti pokušavaju da pronađu način da zaštite mjesta zbog kojih su ona uopšte postala toliko popularna.
Venecija: Grad kanala u kojem je sve teže živjeti
Venecija je jedan od najprepoznatljivijih gradova na svijetu. Njeni kanali, gondole, mostovi i istorijske građevine čine je destinacijom koja se često nalazi na listama želja putnika iz cijelog svijeta. Ipak, popularnost ima i svoju cijenu. U najposjećenijim dijelovima grada, naročito oko Trga Svetog Marka i mosta Rialto, veliki broj turista stvara gužve koje otežavaju kretanje, posebno tokom najprometnijih dana. Problem nije samo u tome što posjetioci moraju da čekaju da naprave fotografiju ili da se probiju kroz uske ulice.
4 evropska mjesta više ne podnose gužve: Izgledaju kao iz bajke, ali turisti im zadaju glavobolje
Masovni turizam otvara i ozbiljnije pitanje: može li istorijski grad da sačuva svoj karakter ako broj turista postane nesrazmjeran potrebama stanovnika?
Prema podacima koje navodi turistički portal Venecije, istorijski dio grada imao je 2023. godine više registrovanih turističkih kreveta nego stanovnika. To dobro ilustruje razmere promjene kroz koju prolazi ovaj dio Italije.
Venecija je zato pokušala da reguliše dolazak jednodnevnih posjetilaca uvođenjem naknade za ulazak određenim danima. Tokom 2026. godine ona je iznosila pet evra za one koji su je platili dovoljno unaprijed, odnosno deset evra za kasnije rezervacije. Međutim, sama naknada nije ograničavala ukupan broj turista, a njen stvarni uticaj na smanjenje gužvi ostao je upitan. Probni period za 2026. završen je 26. jula, pa naknada trenutno nije na snazi.
Barselona: Kada turizam počne da utiče na cijenu stanovanja
Barselona je grad koji objedinjuje arhitekturu, plaže, bogat noćni život i mediteransku atmosferu. Nije teško da se razumije zašto je među najtraženijim evropskim destinacijama, ali upravo ta popularnost godinama izaziva nezadovoljstvo dela lokalnog stanovništva.
Jedan od glavnih problema jeste stanovanje. Kada se stanovi izdaju turistima na kraći period, vlasnicima to može da bude isplativije nego dugoročni najam. U sredinama sa velikom potražnjom za turističkim smještajem, takva praksa dodatno podstiče rasprave o dostupnosti stanova i rastu troškova života.
4 evropska mjesta više ne podnose gužve: Izgledaju kao iz bajke, ali turisti im zadaju glavobolje
Nezadovoljstvo je postalo vidljivo i na ulicama. U junu 2025. godine hiljade ljudi protestovale su protiv masovnog turizma u Barseloni i drugim gradovima južne Evrope, upozoravajući na pritisak koji turizam vrši na stanovanje i svakodnevni život stanovnika. Grad je pokušao da odgovori i konkretnim mjerama: španski sud je u martu 2025. podržao plan Barselone da do 2028. ukine dozvole za turističko izdavanje stanova na kraći period. Cilj je da se više stambenog prostora vrati na tržište za ljude koji u gradu žive tokom cijele godine.
Ipak, Barselona se nalazi pred složenim zadatkom. Turizam donosi prihod restoranima, hotelima, prodavnicama i brojnim zaposlenima, ali grad istovremeno mora da ostane mjesto u kojem lokalno stanovništvo može da priušti život.
Halštat: Malo selo koje je postalo velika turistička atrakcija
Na obali jezera, okruženo planinama, nalazi se Halštat, austrijsko selo koje izgleda kao da je izašlo iz bajke. Drvene kuće, crkveni toranj i odraz planinskog pejzaža na mirnoj vodi učinili su ga jednom od najprepoznatljivijih lokacija na društvenim mrežama. Za razliku od velikih gradova, Halštat nema beskrajne bulevare ni prostrane trgove koji mogu da prime veliki broj posjetilaca. Njegove ulice su uske, a prostor ograničen, zbog čega veliki priliv turista može znatno da promijeni svakodnevicu malog mjesta.
4 evropska mjesta više ne podnose gužve: Izgledaju kao iz bajke, ali turisti im zadaju glavobolje
Problem dodatno pojačava činjenica da mnogi posjetioci dolaze prvenstveno zbog fotografisanja na nekoliko najpoznatijih lokacija. Takve kratke posjete donose gužve, dok lokalni stanovnici moraju da dijele prostor sa ljudima koji se često zadržavaju tek toliko da naprave nekoliko fotografija.
Ovaj fenomen nije ograničen samo na Halštat. Prema pisanju Euronewsa, brojna mala evropska mjesta postala su žrtve sopstvene popularnosti na društvenim mrežama, suočavajući se sa saobraćajnim gužvama, pritiskom na lokalnu infrastrukturu i strahom da će njihova autentičnost da bude potisnuta turističkim sadržajima. Tako se pred Halštatom i sličnim destinacijama postavlja pitanje kako da ostanu dostupne posjetiocima, a da istovremeno ne izgube mir i karakter zbog kojih su privukle pažnju svijeta.
Dubrovnik: Grad koji pokušava da kontroliše priliv turista
Kamene zidine, crveni krovovi i pogled na Jadransko more učinili su Dubrovnikjednom od najpoznatijih destinacija na hrvatskoj obali. Dodatnu međunarodnu popularnost donijele su mu i filmske i televizijske produkcije, ali i kruzing turizam. Poseban izazov nastaje kada nekoliko velikih kruzera pristane u kratkom vremenskom razmaku. Tada se veliki broj putnika istovremeno sliva prema istorijskom centru, pa uske ulice i najpoznatije znamenitosti postaju izrazito opterećene.
4 evropska mjesta više ne podnose gužve: Izgledaju kao iz bajke, ali turisti im zadaju glavobolje
Dubrovnik je zato među gradovima koji pokušavaju da upravljaju turističkim tokovima, umjesto da se oslanjaju isključivo na povećavanje broja posjetilaca. Dubrovačka lučka uprava navodi da kroz sistem koordinacije dolazaka kruzera nastoji da ograniči broj putnika i izbjegne najopterećenije dane. U njenom modelu planiranja, cilj je da broj putnika sa kruzera bude ograničen na približno 8.000 dnevno u najvećem dijelu sezone.
Koliki je pritisak na destinaciju pokazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku Hrvatske: tokom 2025. godine dubrovačka luka zabilježila je 557 posjeta stranih kruzera, najviše među hrvatskim lukama. To ne znači da Dubrovnik želi da se odrekne turista. Naprotiv, turizam je važan dio njegove privrede. Izazov je da posjetioci mogu da uživaju u gradu, a da njegovo istorijsko jezgro ne postane prostor kojim je teško kretati se i u kojem svakodnevni život stanovnika pada u drugi plan.
(Mondo)