S dolaskom zime mnogi ljudi primjećuju da češće imaju glavobolje, a promjene u svakodnevnim navikama, načinu grijanja doma i nivou fizičke aktivnosti imaju veliki uticaj na naše raspoloženje i zdravlje.
- Zimske glavobolje često nemaju veze sa virusima.
- Suv vazduh, manjak tečnosti i loš san pogoršavaju stanje.
- Male promjene navika mogu brzo da ublaže simptome.
Tokom zimskog perioda mijenja se dnevni ritam, način zagrijavanja prostora, kao i količina tečnosti koju unosimo. Svi ovi faktori mogu da doprinesu pojavi glavobolje, ali ona često može da se spriječi jednostavnim mjerama.
U sezoni grijanja vazduh u stanovima postaje izrazito suv, jer se rjeđe provjetrava, a radijatori rade punim intenzitetom. Niska vlažnost vazduha, koja često pada ispod 30 odsto, dovodi do isušivanja sluzokože nosa i sinusa, što može da izazove glavobolju i osjećaj pritiska u predelu čela.
Dodatno, visoka temperatura u zatvorenom prostoru u kombinaciji sa hladnoćom napolju predstavlja dodatno opterećenje za organizam. Stručnjaci ističu da redovno provjetravanje, održavanje temperature između 19 i 21 stepen Celzijusa, kao i ovlaživanje vazduha, naročito u spavaćoj sobi i prostorijama u kojima provodimo najviše vremena, može značajno da poboljša osjećaj komfora i smanji rizik od glavobolje.
U hladnijim mjesecima rjeđe osjećamo žeđ, zbog čega lako zaboravimo na redovan unos tečnosti. Čak i blaga dehidratacija može da izazove ili pojača glavobolju. Preporučuje se da tokom dana češće posežemo za napicima, ne samo vodom, već i toplim čajevima ili laganim supama. Bolje je piti češće, u manjim količinama, nego odjednom unijeti veliku količinu tečnosti.
Glavobolja - uticaj kafe i lijekova
Tokom zime češće posežemo za kafom i lijekovima protiv bolova, što može da dovede do tzv. povratnih glavobolja. Prekomjeran unos kofeina i zloupotreba analgetika mogu da pojačaju problem, umjesto da ga riješe. Stručnjaci upozoravaju da, ukoliko se glavobolje javljaju sve češće, treba razmotriti uzroke i pokušati sa jednostavnijim metodama, poput pravilne hidratacije, kratkog odmora ili opuštanja napetih mišića vrata i ramena.
Zimi san često traje duže, ali ne mora nužno da znači i bolju regeneraciju. Kraći dani i manjak prirodne svjetlosti mogu da poremete biološki ritam, zbog čega su jutra teža, a nakon buđenja se javlja osjećaj tromosti. Glavobolja se može pojaviti i ako spavamo u pregrijanim, suvim prostorijama ili koristimo telefon neposredno prije spavanja. U takvim situacijama važno je obezbijediti odgovarajuću temperaturu u spavaćoj sobi, protok svježeg vazduha i mirno opuštanje prije sna.
Kratki dani i niske temperature utiču na to da više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, često u sjedećem položaju. Dugotrajan rad za računarom, napeta ramena i pogrbljen položaj tijela pogoduju nastanku glavobolja, koje obično počinju u predjelu vrata i šire se ka slepoočnicama. Kratke pauze za istezanje vrata i ramena, kao i makar kratka šetnja tokom dana, mogu biti od velike pomoći.
Ukoliko je glavobolja veoma jaka, javlja se iznenada ili je praćena zabrinjavajućim simptomima, poput poremećaja vida, trnjenja ekstremiteta, povišene temperature ili izražene slabosti, obavezno idite kod ljekara.