Vijećnici jednog grada u Brazilu su donijeli, kako izgleda, prvi propis u istoriji te zemlje koju je u potpunosti napisala vještačka inteligencija, a da to nisu znali.
Ta uredba je donijeta u oktobru u gradu Porto Alegre na jugu gdje je gradski vjećnik Ramiro Rosario ove nedjelje objelodanio da ju je napisao "čet-bot" i izazvao prigovore i pitanja o ulozi vještačke inteligencije u zvaničnoj politici.
Rosario je rekao Asošijeted presu da je tražio od "OpenAI" "ChatGPT" da izradi prijedlog propisa o tome kako da se spriječi da gradska vlast poreskim obveznicima naplaćuje zamjenu ukradenih vodomjera. Zatim ju je iznio pred svojih 35 kolega u Gradskom vijeću, a da nije napravio nijednu promjenu, niti ih obavijestio o njenom porijeklu koje je bez presedana.
"Da sam to ranije otkrio, prijedlog sigurno ne bi ni stigao na glasanje", rekao je Rosario agenciji AP.
Vijeće od 36 članova je jednoglasno odobrilo uredbu koja je 23. novembra stupila na snagu.
"Bilo bi nepravedno prema građanima da propis ne bude odobren samo zato što ga je napisala vještačka inteligencija", dodao je on.
Dolazak "ChatGPT-a" na tržište prije samo godinu dana je izazvao svjetsku debatu o uticaju potencijalno revolucionarnih "četbotova" s vještačkom inteligencijom. Iako ih neki vide kao obećavajući alat, nastala je zabrinutost zbog neželjenih uticaja mašina na zadatke koje obavljaju ljudi.
Porto Alegre, sa 1,3 miliona stanovnika, drugi je po veličini grad na jugu Brazila.
Predsjednik Gradskog vijeća Hamilton Sosmejer je to da da je Rosario angažovao "ChatGPT" da napiše prijedlog propisa saznao tek u srijedu, kada se taj vijećnik svojim dostignućem pohvalio na društvenim mrežama. Sosmajer je prvobitno rekao lokalnim medijima da misli da je to "opasan presedan".
Veliki jezički modeli AI koji pokreću "čet botove" kao što je "ChatGPT" rade tako što uzastopno pokušavaju da pogode svaku sljedeću reč u rečenici i skloni su "izmišljanju" - sklapanju lažnih informacija, što je pojava koja se naziva "halucinacija".
Svi "čet botovi" ponekad unose lažne informacije kada sastavljaju neki dokument, i to se dešava u rasponu od oko tri odsto vremena rada za najnapredniji GPT model, do stope od oko 27 odsto za jedan od Google-ovih ranijih modela, utvrđeno je nedavnim istraživanjem tehnološke kompanije "Vectara".
U članku na veb stranici Centra pravne profesije Univerziteta Harvard ove godine je Endrju Perlman, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Safolk, napisao da "ChatGPT može predstavljati još važniju promjenu nego što je bila pojava interneta" i upozorio na potencijalne mane.
Taj sistem "možda neće uvijek moći da uzme u obzir nijanse i složenost zakona. Pošto je ChatGPT sistem mašinskog učenja, možda u tumačenju pravnih principa i presedana neće imati isti nivo razumijevanja i rasuđivanja kao čovjek, pravnik. To bi moglo dovesti do problema kada je potrebna dublja pravna analiza", napisao je Perlman.
Rosario iz Porto Alegrea nije prvi zvaničnik u svijetu koji je testirao sposobnosti "ChatGPT-a". Drugi su to činili u manjoj mjeri nego on ili s manje uspješnim ishodima.
U Masačusetsu je državni senator, Demokrata Bari Fajngold, tražio od "ChatGPT-ja" da pomogne u pisanju zakona o regulisanju vještačke inteligencije, uključujući i sam "ChatGPT". Podnijet ove godine, taj propis tek treba da ide na glasanje.
Fajngold je u srijedu rekao da "ChatGPT" može pomoći u nekim od dosadnijih poslova u procesu donošenja zakona, uključujući ispravno i brzo pretraživanje i citiranje postojećih propisa. Međutim, ključno je da u tom slučaju svi znaju da je u tom postupku korišćen "ChatGPT" ili sličan alat, dodao je on, i da to bude označeno i na paprinoj verziji dokumenata.
Dodao je da je neizbježna upotreba vještačke inteligencije za pomoć u izradi propisa.
"Ja sam za to da ljudi koriste ChatGPT za pisanje propisa sve dok je to jasno naznačeno", dodao je on.
U Porto Alegreu nije bilo takve transparentnosti za Rosariov predlog.
Čuvanje porijekla tog predloga u tajnosti bilo je namjerno. Rosario je za AP rekao da njegov cilj nije bio da samo reši jedno lokalno pitanje, već i da izazove debatu. Rekao je da je u "ChatGPT" unio pitanje od 49 riječi i da je u roku od nekoliko sekundi od njega dobio nacrt prijedloga, uključujući obrazloženja.
"Uvjeren sam da će čovječanstvo doživjeti novu tehnološku revoluciju", rekao je on.
"Svi alati koje smo razvili kao civilizacija, mogu se koristiti za zlo i za dobro. Zato moramo pokazati kako se mogu koristiti za dobro".
Sada izgleda da je predsjednik Gradskog vijeća Sosmajer koji je prvobitno osudio taj metod, već pokoleban.
"Promijenio sam mišljenje", rekao je Sosmajer. "Počeo sam da čitam dublje taj dokument i vidio da će, nažalost ili na sreću, ovo biti budući trend".
(Beta-AP)