Nekoliko osoba koje su došle na obilježavanje 73. godišnjice Bitke na Kozari je udaljeno sa ceremonije, u pratnji policije, jer su tokom izvođenja himne Republike Srpske, pjevali partizanske pesme, prenio je portal Buka.
Aktivista iz Banjaluke Dražen Crnomat potvrdio je za Al Džaziru da je šest osoba legitimisano, a da su jednog od njih, koji je snimao događaj, policajci izdvojili sa strane i "natjerali da sve izbriše sa kamere".
On je rekao da je policija bila korektna.
Na Kozari je bio i Zoran Vučkovac koji kaže da je zajedno sa prijeteljima i kolegama htio na dostojan način obilježiti slavnu bitku iz Drugog svjetskog rata.
“Ima li smo ideju da povratimo prostor obilježavanju kako dolikuje, bez političkih govora. Htjeli smo otpjevati tri poznate partizanske pjesme, a imali smo sa sobom razne bedževe i zastave. Ubrzo nam je prišla policija koja nas je legitimisala i rekla da prekidamo zvanični program”, naveo je Vučkovac za N1.
Informaciju je na svom Twitter nalogu podijelio i analitičar Srđan Puhalo, koji je rekao da mu nisu poznate sve okolnosti događaja.
Vise osoba, pod policijskom pratnjom, udaljeno sa ceremonije obiljezavanja 73. godisnjice bizke na Kozari. Pjevali partizanske pjesme,pls RT
— Srđan Puhalo (@SrkiPuhalo) July 5, 2015U Mrakovici na Kozari danas je obilježena 73. godišnjica velike bitke na Kozari, u organizaciji Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Republike Srpske i Srbije.
Velikoj svečanosti prisustvovali su pored Milorada Dodika i Aleksandra Vulina, brojne državne, vojne i diplomatske delegacije, kao i predstavnici saveza ratnih vojnih invalida, boračkih organizacija i civilnih žrtava rata.
Održan je parastos za poginule u toj bici, brojne državne, vojne i verske delegacije položile su vijence i odale poštu stradalim vojnicima i civilima na Kozari i Potkozarju 1942, a upriličen je i bogat umjetnički program za brojne goste, poklonike žrtvama, učesnike NOB-a, potomke i simptizere partizana.
Recitovana je poema Skendera Kulenovića "Stojanka Majka Knežopoljka" i pjevane pjesme "Oj Kozaro", "Kaljinka", a bio je i skeč u izvođenju glumaca Gorana Jokića i Željka Kasapa iz Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Brojni posjetioci pjevali su partizanske pjesme, nosili partizanske kape, petokrake, majice sa likom Tita, a vijorile su se zastave nekadašnje SFRJ.
Bitka na Kozari započela je u junu 1942. godine, kada je 11.000 Nijemaca, zajedno sa oko 20.000 ustaša i domobrana, započelo ofanzivu na narod i borce Kozare i Potkozarja.
Protiv nadmoćnog neprijatelja, borilo se svega 3.000 partizana, iz Drugog krajiškog odreda. Goloruki narod spasavao se u zbegovima.
U noći 3. jula, neke partizanske jedinice probile su obruč, ali puno naroda i boraca nije uspjelo da se provuče. Oni koji nisu pobijeni, odvedeni su u koncentracione logore, mahom u Jasenovac i Staru Gradišku.
Prema ustaškim i njemačkim dokumentima, u kozaračkoj ofanzivi je zarobljeno 68.000 ljudi.
Na mjestu proboja obruča u jugozapadnom dijelu Kozare danas se nalazi spomenik nazvan "Patrija".
Bitka na Kozari je i tema jednog od legendarnih filmova iz "partizanske produkcije", koji su bili poput lektire za sve rođene i odgajane u SFRJ. Za njih podsjećanje, a za mlađe upoznavanje s filmom slijedi:
