Britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici našao se po četvrti put za posljednja 24 časa na dnevnom redu Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija, međutim Rusija je uložila veto i britanska rezolucija nije usvojena
Predstavnici deset zemalja su podržali rezoluciju, četiri zemlje su bile uzdržane - Kina, Nigerija, Angola i Venecuela.
Kina je predložila da se nastave konsultacije dok se ne pronađe zajednički jezik u vezi rezolucije o Srebrenici, javlja RTS.
Američka ambasadorka Samanta Pauer, ruski veto je nazvala "novom mrljom na reputaciji Savjeta bezbjednosti".
Ruski ambasador Vitalij Čurkin rekao je da bi usvajanje ove rezolucije bilo
kontraproduktivno i dodao da će Rusija glasati protiv ukoliko ovaj dokument bude stavljen na glasanje.
"Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u BiH", rekao je Čurkin.
Ambasador Rusije podsjetio je da se njegova zemlja uvijek zalagala za istragu svih zločina u BiH, te naglasio da se ne može zaključiti ko je najviše patio tokom konflikta.
Navodeći da se na osnovu podataka vidi da je više stotina hiljada Srba moralo da napusti svoje domove, Čurkin je rekao da se može zaključiti da su Srbi jednako patili, ako ne čak i više od drugih.
Prema njegovim riječima, zbog toga treba iskoristiti godišnjicu Dejtonskog sporazuma za napredak Balkana ka miru.
On je istakao da rezolucija neće pomoći postizanju mira. Čurkin je prethodno predložio minut ćutanja za žrtve Srebrenice.
Russia blocks UN Security Council resolution on #Srebrenica genocide; veto betrays thousands of victims. pic.twitter.com/TkyHbofyuP
— Balkees Jarrah (@balkeesjarrah) July 8, 2015Ambasador Venecuele istakao da se njegova zemlja uzdržala od glasanja smatrajući da tekst rezolucije nije bio izbalansiran.
Ovog stoga, obrazložio je, što tekst pripisuje odgovornost samo jednoj strani za zločin u Srebrenici".
"Ne može se krivica pripisati jednom narodu, jer zločin su počinile grupe ekstremista, poručio je on.
Diplomatski predstavnik Venecuele pri UN je primijetio da nacrt rezolucije nije imao podršku ni u regionu, zbog čega njegova zemlja, kako je rekao, vjeruje da ne bi doprinijela pomirenju već bi dovela do daljih podjela u BiH.
"Ujedinjene nacije treba da rade na jačanju saradnje u regionu i na pomirenju svih strana", zaključio je predstavnik Venecuele.
Ambasador Angole je kazao da se uzdržao od glasanja jer se ne slaže sa tekstom nacrta rezolucije, jer nije uzeto u obzir na isti način više hiljade žrtava masakara na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Angola je, kako je rekao, očekivala tekst koji bi doprineo pomirenju u regionu, predloženi tekst nikako ne bi doprineo "tekućem, krhkom procesu pomirenja", već bi imao negativan uticaj na napore političara regiona u cilju jačanja saradnje.
Angola je, takođe, dodao je, očekivala da finalni nacrt rezolucije odslikava kompromis svih članica Savjeta bezbjednosti UN, ali se u njemu nisu prepoznale sve zemlje članice.
Za ambasadora Nigerije nesporno je da svet ne smije zaboraviti žrtve masakra u Srebenici, njegova zemlja podržava da 11. jul bude uspostavljen kao Međunarodni dan sećanja na žrtva, ali je građanima regiona poručio da ostave prošlost i okrenu se budućnosti.
Rekao je i da se Nigerija zalaže za razvoj institucija koje bi spriječile genocid, dodajući da u tome mora biti pojačana regionalna i globalna saradnja.
Podsjetio je takođe da je u Nigeriji borba protiv nekažnjivosti zločina nacionalni prioritet i založilo se za jačanje globalnih akcija na tom planu.
Šef UN za ljudska prava Jan Elijason istakao je da činjenica da su sve strane počinile zločine ne znači i da su sve strane jednako krive.
Savjetu bezbjednosti se, putem video-linka iz Ženeve, obratio šef UN za ljudska prava princ Zaed.
"Kako smo mogli biti tako kratkovidi i nismo pretpostavili da će biti ubistava", rekao je princ Zaed.
Prije početka sjednice razgovarali su ambasadori Rusije Vitalij Čurkin i SAD Samanta Pauer.
Despite Russia’s veto of #Srebrenica resolution we must support a peaceful stable & prosperous future for #BiHpic.twitter.com/yqdcEBOqfe
— UKUN_NewYork (@UKUN_NewYork) July 8, 2015
Savjet bezbjednosti UN u proteklih 20 godina posvetio je više od 150 rezolucija problemima izazvanim ratovima i raspadom bivše SFRJ, a samo u tri slučaja rezolucije nisu prošle jer je neka od stalnih članica uložila veto.
Rusija je u decembru 1994. sprečila usvajanje rezolucije kojom se, zbog teške humanitarne situacije na području Bihaća, traži striktnija kontrola granica SRJ sa Hrvatskom i BiH.
Kina se u februaru 1999. usprotivila usvajanju rezolucije kojom se produžava mandat snaga UN u Makedoniji za još šest mjeseci, zbog prethodne odluke Skoplja da prizna Tajvan kao nezavisnu državu.
SAD su 30. juna 2002, dan uoči osnivanja stalnog Međunarodnog krivičnog suda, glasale protiv nacrta rezolucije kojom se produžava mandat misije UN u BiH, kako svoje vojnike u mirovnim snagama ne bi izložili riziku suđenja pred sudom koji ne priznaju.
U Savjetu bezbjednosti UN nije prošla ni rezolucija kojom je u martu 1999. tražen hitan prekid bombardovanja SRJ, kada su nacrt teksta kojim se osuđuje primjena sile bez odobrenja Savjeta bezbjednosti podržale ; samo Rusija, Kina i Namibija, dok je preostalih 12 članica Savjeta bezbjednosti glasalo "protiv".
Savjet bezbednosti UN ima 15 članica, predstavnici deset zemalja biraju se na određeni period, a pet "stalnih stolica", uz pravo da vetom spriječe usvajanje neke rezolucije, imaju SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina.
Pravo veta uvedeno je kako bi se spriječilo da se nadglasavanjem donose odluke koje bi mogle izazvati poremećaje na globalnom nivou. To pravo ne važi na proceduralna pitanja, što znači da niko ne može da spriječi da se o predloženoj rezoluciji raspravlja.
Premijer Srbije, Aleksandar Vučić je, u utorak uveče, najavljujući da će 11. jula ići na komemoraciju u Potočare, ocijenio i da Savjet bezbjednosti neće donijeti rezoluciju o Srebrenici u ponuđenom obliku.
Brifing, na kojem su svoja viđenja događaja u Srebrenici, predstaviće drugi čovjek svjetske organizacije Jan Elijason i šef UN za ljudska prava princ Zaed, tri puta je u utorak odlagan zbog pregovora velikih sila oko sadržaja rezoluciji.
Rusija je, poslije neuspjeha pregovora u utorak, saopštila da se "još uvijek radi na tekstu rezolucije", ali i da je prerano za konačne ocjene.
"Pokušaćemo da pronađemo kompromis prihvatljiv za sve strane", rekao je neimenovani zvaničnik ruskog ministarstva spoljnih poslova agenciji RIA Novosti.
"Od početka smo željeli da se rezolucijom izrazi podrška Dejtonskom procesu. Vraćati se iznova na svu tu priču i određivati ko je kriv za genocid, štaviše, svaljivati krivicu na čitav narod, konkretno Srbe, smatramo kontraproduktivnim", ocijenio je zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Genadij Gatilov.
Ambasadori ostalih država članica Savjeta bezbjednosti nisu želeli da komentarišu tok pregovora.