U Srbiji i Republici Srpskoj danas Dan žalosti zbog pogroma Srba u hrvatskoj vojnoj akciji “Oluja” iz 1995. godine.
U svim opštinama i gradovima Republike Srpske i Srbije, tačno u podne, oglasile su se sirene i zvona sa svih pravoslavnih hramova, a građani su, minutom ćutanja, odali počast stradalim i prognanim Srbima.
Na svim zgradama javnih institucija u Republici Srpskoj zastave su spuštene na pola koplja, kulturne i sportske manifestacije biće prilagođene datim okolnostima, a javni emiteri su dužni da programsku šemu prilagode Danu žalosti.
Poslije 20 godina od tog zločina, Srbija i Republika Srpska su prvi put današnji dan zvanično proglasile za Dan žalosti.
Srbija i RS se danas sjećaju dana tokom kojih je, prema srpskim izvorima, protjerano više od 220.000 Srba, a oko 2.000 njih je nastradalo - od čega čak 1.200 civila.
Avgusta te nesrećne 1995. godine popaljeno je, opljačkano i uništeno oko 40.000
objekata Srba.
Sjećanje na nepregledne kolone ljudi koje su se, na traktorima, sa zavežljajem u ruci ili bez ičega od 4. avgusta, slivale ka Srbiji nikada neće izblijediti iz sjećanja svih građana Srbije i RS, svjedoka pogroma.
Poslije jučerašnjeg centralnog skupa na državnom nivou, na kom je u Sremskoj Rači obilježena godišnjica pogroma, danas će svi građani imati priliku da odaju poštu stradalima i izraze saosjećanje s prognanima.
U Hramu Svete Trojice u Banjaluci, povodom obilježavanja Dana sećanja na stradale i prognane Srbe, danas je služen parastos Srbima stradalim u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Parastos je služio Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem, uz sasluženje sveštenika Banjalučke eparhije.
U 11.45 časova predviđeno je polaganje vijenaca na spomenik poginulim Krajišnicima na Perduovom groblju u Banjaluci, dok je za 12.00 časova predviđeno davanje daće u prostorijama Kola srpskih sestara, saopšteno je iz Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", koji je organizator obilježavanja.
U 19.00 časova u Kulturnom centru Banski dvor biće održana promocija novih publikacija "Veritasa".
Program obilježavanja egzodusa srpskog naroda iz Republike Srpske Krajine počeo je juče održavanjem okruglog stola u Banjaluci pod nazivom "Krajiški Srbi poslije `20 olujnih` godina".
Parastos za stradale i prognane Srbe održava se i u crkvi Svetog Marka u Beogradu. Parastos služi patrijarh srpski Irinej, a prisustvuju ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta, predsjednik vladine Komisije za nestala lica Veljko Odalović, komesar za izbjeglice Vladimir Cucić, zamjenik predesjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević, kao i veliki broj građana.
Na početku parastosa predstavnici Udruženja izbjeglica i kolonista Alibunar razvili su transparent na kome je pisalo "Oluja = zločin".
Prije parastosa građani su palili svijeće u priprati, a sa zvučnika su čitana imena ubijenih i nestalih tokom i poslije akcije "Oluja".
Poslije parastosa, Aleksandar Vulin i delegacija Koalicije udruženja izbjeglica, u Tašmajdanskom parku položiće vijenac na spomen ploču Srbima stradalim u oružanim sukobima na prostoru bivše Jugoslavije.
U 12 časova krenuće šetnja od crkve Svetog Marka do Centra Sava, gdje će biti održana Memorijalna akademija.
Paradoks koji je svake godine, pa i ove, pratio sjećanje na “Oluju” je da se u Hrvatskoj ona doživljava kao razlog za slavlje.
Iz Zagreba je više puta isticano da Oluja nije slavljenje stradanja ljudi, već dana kada je poražena politika Slobodana Miloševića, a ta zemlja, kako kažu, ponovo ujedinjena. Otuda, ne vide ništa sporno u proslavi.
U tom duhu je juče održana i vojna parada u Zagrebu, a danas se slavlje nastavlja u Kninu, gdje će biti otkriven i spomenik prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu.
ČINJENICE O OLUJI
Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji.
Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.
Vojna akcija "Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.
