Zaštitna mreža na Vrbasu u Eko-centru "Bočac" ima veliki značaj za zaštitu prirode, biljaka i životinja, ali i očuvanje čistoće grada, jer godišnje zaustavi 10.000 kubika smeća.
Taj otpad riječnim tokom dolazi iz opština koje su smještene uzvodno od Banjaluke, piše "Glas Srpske".
Ranijih godina mreža je bila oštećena i prijetila je opasnost od njenog pucanja, međutim, prema riječima direktora Eko-centar Dragane Kovačević, situacija se promijenila. Problem je što je centar prepušten sam sebi.
"Mreža je u funkciji i više nema opasnosti od pucanja. Njena uloga i značaj su ogromni za ekološki sistem i čistoću obala Vrbasa. Međutim, čini se da to ne vide oni koji bi trebalo. Za njeno održavanje i funkcionisanje godišnje je potrebno između 150.000 i 200.000 maraka. Izdvajamo novac u skladu sa mogućnostima, a naši radnici, uz velike napore, uklanjaju otpad svakodnevno", kaže Kovačevićeva.
Prema njenim riječima, problem je novac koji treba da bude obezbijeđen da bi taj rad bio nastavljen i u budućnosti, jer tu aktivnost ne finansira nijedna od državnih institucija.
"Jedino imamo ugovor sa Hidroelektranom 'Bočac', za koju održavamo jezero u dužini od 18 kilometra i ušće Crne rijeke, radi olakšanog rada HE", kazala je Kovačevićeva.
Dodala je da je grad zadnji put izdvojio 15.000 KM u 2013. godini, a iz republičkih sredstva je finansirano vađenje smeća koje se tu nagomilalo nakon poplava 2014. godine.
"Stiče se utisak da niko ne vodi računa o deponiji smeća na Vrbasu. Pošto se Eko-centar tu nalazi, onda smo mi nekako odgovorni ako se otpad ne uklanja, a izgleda niko nije odgovoran što se to ne finansira. Svjesni smo da grad ne može da obezbijedi novac za sve ove potrebe, ali ako bi se uključile opštine uzvodno i svi oni koji imaju korist od Vrbasa, ti izdaci bi bili podijeljeni", kazala je Kovačevićeva.
Istakla je da postoji sve veća zabrinutost zbog činjenice da se količina otpada iz godine u godinu ne smanjuje.
"Trajno rješavanje problema je da ljudi prestanu da koriste Vrbas kao deponiju", kazala je Kovačevićeva.
Podsjetila je da je mreža puštena u funkciju 2003. godine i da je od tada prikupljeno oko 120.000 kubika otpada.
U Gradskoj upravi su naglasili da zaštitna mreža ima veliki značaj za grad.
"Dosadašnje aktivnosti dale su znatan doprinos da rijeka Vrbas u svom donjem toku, prema gradu, zajedno sa svojim obalama, bude znatno čistija. Grad će u skladu sa raspoloživim sredstvima i nakon utvrđivanja prioriteta sagledati mogućnost da eventualno obezbijedi novac kojim bi bile sufinansirane ove aktivnosti", reklu su u Gradskoj upravi.
Ekolog Nataša Crnković smatra da je rijeka Vrbas definitivno zaslužila više pažnje.
"Akcije čišćenja jesu potrebne, ali one neće riješiti suštinski problem nepravilnog odlaganja otpada, koji je potrebno rješavati duž čitavog toka", rekla je Crnkovićeva.