Predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović najavila je danas da bi od marta naredne godine moglo da dođe do povećanja najnižih penzija u RS.
- "Prostora će biti. Predložili smo penzionerima i na njima je da odluče da li je to prava formula, a to je da se od drugog kvartala ili mjeseca marta, pozabavimo time da se ide na povećanje najnižih penzija. Govorim o minimalnim i onim do 500 maraka. Oni su najugorženiji i to je nešto što možemo iznijeti. Kada se usaglasimo, iznijećemo detalje", istakla je Cvijanvićeva ali nije željela da precizira o kolikom povećanju će se raditi.
Govoreći o smanjenju minulog rada u RS ona je rekla da se to dešava kako bi se "odbranila radna mjesta“, te da ima informacije iz dva granska sindikata da im je Vladin prijedlog „u redu“.
"Neću vam reći iz kojih sindikata jer bi to bilo nekorektno. I ovako sam vam dala ekskluzivu", kazala je Cvijanovićeva danas u Banjaluci.
Ona je rekla da je prijedlog Vlade RS - minuli rad od 0,3 do 25 godina radnog staža, te 0,4 preko 25 godina staža.
"To je apsolutno fer i dobra ponuda", istakla je Cvijanovićeva, te dodala da ne vidi razlog da neko zbog toga prijeti protestima, kao što već postoje najave iz nekih snidikata.
Cvijanovićeva: RS već odgovorila na 2.500 pitanja
Republika Srpska je već odgovorila na oko 2.500 pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo u EU, iako je ovaj upitnik, koji sadrži oko 3.500 pitanja, BiH uručen prije sedam dana, tvrdi premijerka.
Ona je kazala da je Srpska još davno počela sa popunjavanjem ovih pitanja.
"Na nivou Vlade RS i insiticuija RS smo još davno to počeli da vježbamo, i to u ono vrijeme kada su ga ispunjavali Srbija i Crna Gora. S obzirom na to da postoji ogroman broj tipskih stvari, imamo već oko 2.500 popunjenih pitanja, odnosno odgovorenih. Preostaje specifičniji dio i možemo samo očekivati da i drugi urade svoj dio", rekla je Cvijanovićeva danas u Banjoj Luci nakon sastanka sa šefom Delegacije EU u BiH Lars Gunarom Vigemarkom.
Ona je rekla da RS nije zabrinuta oko ispunjavanja ovog upitnika, ali jeste oko „drugih stvari u BiH koje bi mogle biti kočnica cijelom procesu“.
"Problem bi mogla biti dva, tri pitanja oko kojih se ne slažemo", dodala je Cvijanovićeva, te podvukla da bi stranci što manje trebalo da se miješaju u cijeli proces.
Vigemark se složio da međunarodna zajednica ne treba rješavati ova pitanja, jer se ona tiču svih građana u BiH i u njihovo rješavanje treba da se uključe svi nivoi vlasti, dok će oni biti na raspolaganju za eventualna pojašnjenja nekih stvari.
"Dotakli smo se i pitanja finansiranja infrastuktrunih projekata kroz rješavanje pitanja akciza", podvukao je Vigemark i istakao da je rješavanje ovog pitanja uslov koji su postavili Evropska banka za obnosu i razvoj, Svjetska banka, te Međunarodni monetarni fond.
"Građani su već umorni od čekanja. Do lidera je da ove stvari provedu u djelu uz uvažavanje raznih interesa. Politika je ipak umijeće kompromisa", istakao je Vigemark.