Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj će biti razmatran izvještaj Komisije o događajima u i oko Srebrenice iz 2004. godine, biće održana 14. avgusta.
Uvodno izlaganje će na početku podnijeti predsjednik RS Milorad Dodik, na čiju inicijativu je sjednica i sazvana. Međutim, nakon današnje sjednice Kolegijuma NSRS na kojoj je dogovoren termin održavanja, niko nije mogao precizirati kakvi bi konkretno trebali biti zaključci zasjedanja, ali su svi saglasni da parlament Srpske ne može ponišititi sporni izvještaj.
Poslanici Kluba Domovina su bili protiv sazivanja posebne sjednice, a predstavnici NDP-a, PDP-a i SDS-a suzdržani.
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović je istakao da je odlučeno da se na posebnu sjednicu pozovu i akteri tadašnjih zbivanja, predsjednik Vlade RS u tom sazivu, te predsjednik i članovi Komisije.
Šef Kluba Domovina Admir Čavka je kazao da oni nisu za odražavanje posebne sjednice jer smatraju da je to pitanje riješeno, kao i da je ovo što se dešava „populizam“.
Predsjednik RS iz spornog perioda, a danas poslanik NDP-a Dragan Čavić, se osvrnuo na vrijeme u kojem je komisija formirana, ali i optužbe koje su iznesene na njegov račun upravo zbog ovog izvještaja. On je podvukao da se ova tema nije trebala naći pred skupštinom Srpske, jer isključivu nadležnost ima Vlada RS.
"Vlada RS koja je usvojila izvještaj, to je uradila na osnovu obavezujuće presude tadašnjeg Suda za ljudska prava. Mi ne bježimo od teme. Nemamo ništa protiv da se raspravlja. Međutim, niko nije branio Vladi RS da Vijeću za ljudska prava Ustavnog suda BiH, koji je nasljednik Suda za ljudska prava, dostavi izmijenjene okolnosti iz izvještaja", dodao je Čavić.
On smatra i da navedeni izvještaj „nije bio politički hir“ nego obaveza po presudi koju je Vlada RS morala da ispuni pod prijetnjom reparacije ratne štete po apleacijama, a ocijenio je da su članovi koji su tada radili u komisiji „pokazali hrabrost i odgovornost“ i da su uradili sve što je bilo moguće u tom kontekstu
"Po ovom pitanju treba postići konsenzus, a ne ulaziti u raspravu zbog predizbornih potreba. Očekujemo da Vlada pripremi odgovarajuća dokumenta. Lično mislim da je ova tema trebalo da bude na dnevnom redu ranije, a ne u okolnostima kada do izbora imao 70-tak dana",kazao je Čavić.
Poručio je da je krajnje vrijeme da se ova tačka skine sa dnevnog reda u unutrašnjim političkim prepucavanjima.
Poslanik SDS-a Vukota Govedarica takođe smatra da se ovim pitanjem trebalo da bavi Vlada RS, a upitao je i šta je cilj posebne sjednice.
"Da li je cilj da se prave izborni benefiti ili da na odgovoran način, u interesu građana RS, donesemo odgavarajuće smjernice i zaključke koji će uticati na ispravku stvari koje su se našle u izvješaju iz 2004. godine", istakao je Govedarica.
Vlada RS je u decembru 2003. godine donijela odluku o formiranju Komisije o događajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine. Komisija je sa radom počela u januaru naredne godine, a podnijela je dva izvještaja, jedan u junu 2004. godine, a nakon produženja mandata, i drugi izvještaj u oktobru.
U zahtjevu za zakazivanje posebne sjednice navodi se, između ostalog, da su još tokom rada komisije, njeni članovi ukazivali na zloupotrebe izvještaja, njegove proizvoljne interpretacije, ograničen mandat rada na samo bošnjačke žrtve i da komisija nije istražno tijelo.
Neposredan povod za razmatranje izvještaja Komisije Vlade RS, je što je organizacija „Majke Srebrenice“ njemačkim vlastima predala spisak sa imenima više od 22.000 Srba koji su, prema njima, učestvovali u „genocidu u Srebrenici“, a najavljeno je i ustupanje spiska drugim državama.
"Navedenim spiskom se svaki pripadnik Vojske RS i MUP-a RS označava kao zločinac, te se traži od njemačkih vlasti da djeluju represivno prema tim licima", stoji u zahtjevu za sazivanjem sjednice.
Zaključeno je i da postoji potreba za realnim sagledavanjem navedenog izvještaja u funkciji objektivnog stava prema tragičnom sukobu i sprečavanja zloupotrebe ovakvih spiskova u dnevno-političke svrhe i primjenu represivnih mjetra prema licima koja se nalaze na njima.