Narodni poslanici Srđan Mazalica i Draško Stanivuković odgovorili su na osam istih pitanja u ''duel intervjuu''.
U proteklih nekoliko mjeseci od oktobarskih izbora i konstituisanja novog saziva NSRS, Stanivuković i Mazalica su u skupštinskim klupama, ali i van njih, preko medija i društvenih mreža, vodili međusobne rasprave o različitim temama: od zakletve, preko protesta u Banjaluci, do skupštinskog restorana.
Srđan Mazalica (41) je poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a isti posao obavljao je u dva mandata do 2014. godine. Član je glavnog odbora i političkog savjeta SNSD.
Draško Stanivuković (26) je poslanik Partije demokratskog progresa u NSRS, a ovo mu je prvi mandat. Predsjednik je gradskog odbora PDP u Banjaluci.
Kako ocjenjujete aktuelni saziv i rad Narodne skupštine Republike Srpske?
MAZALICA:Mislim da ovaj saziv našeg parlamenta ima više nego dovoljan stručni kapacitet da donosi kvalitetne odluke. Ima dosta ozbiljnih i uglednih ljudi u svim strankama, ali bojim se da ne izlaze u prvi plan od tema koje dominiraju i pojedinaca koji nameću ritam diskusija koje nemaju veze s dnevnim redom, te besmislenih rasprava i prepucavanja.
U ovom mandatu imamo nekoliko pojedinaca koji svjesno zloupotrebljavaju Poslovnik, i mislim konkretno na udaljavanje od tema koje su na dnevnom redu i na zloupotrebljavanje prava na ukazivanje na povredu Poslovnika. Bio sam poslanik u periodu 2006. - 2014. godine, i čini mi se da se tada opozicija više trudila da upućuje konstruktivne kritike i inicijative, i da je više poštivala Poslovnik.
STANIVUKOVIĆ: Rad skupštine je paravan za odluke koje su već donesene i onda 61 ,,podizač ruku’’ izglasa ono što je gospoda već dogovorila. To vegetativno prisustvo narodnih poslanika vlasti na mjesečnom nivou košta 300.000 KM što je ogromna količina novca na tako malo zalaganje narodnih poslanika. Sav veći aktivizam u Narodnoj skupštini se svodi na svega nekolicinu narodnih poslanika.
Za kakav politički status Republike Srpske i Bosne i Hercegovine se zalažete danas i u narednim godinama?
MAZALICA: Republika Srpska treba, u skladu sa Dejtonskim sporazumom, da ima što veću autonomiju unutar BiH. Srpski narod je državotvoran i istorijski je najduže prisutan na teritoriji koja pripada ovoj zemlji, i ima obavezu da zadrži svoje ime, politički subjektivitet i tradiciju. Uvijek treba da postoji težnja ka jačanju veza sa Republikom Srbijom, jer sa obje strane Drine živi jedan narod, koji dijeli istu istoriju, ali je spletom vojnih i političkih okolnosti u posljednjih 200-tinjak godina ostao podijeljen. Želja velike većine našeg naroda je zajednička država, i taj politički cilj pred nas postavlja ne samo istorija, nego i duhovno jedinstvo našeg naroda.
STANIVUKOVIĆ: Politički status Republike Srpske vidim kao neupitan, ali sa životne i egzistencijalne strane njenog stanovništa izražavam zabrinutost i stoga smatram da se sadašnja politika i pravac u kojem ide Republika Srpska mora mijenjati. Dva entiteta unutar BiH treba da se takmiče u kvalitetu životnog standarda njihovog stanovništva, a ne u izmišljenim sukobima kako bi se upravo ovo prvo izbacilo iz fokusa, a to je kako mi stvarno danas živimo i u Republici Srpskoj, Federaciji i čitavoj BiH.
Smatrate li kao poslanici u najvišem zakonodavnom tijelu da pravosuđe u Republici Srpskoj ispunjava svoje obaveze i ulogu?
MAZALICA: Mislim da bi pravosuđe u Republici Srpskoj moglo mnogo bolje i brže da radi. Treba mijenjati način izbora sudija i tužioca, tako da se poveća njihova odgovornost. Kad danas kažemo pravosuđe, obično mislimo na Sud BiH i nepravdu koja se čini Srbima. Ipak, najveći dio pravosudnog "života" ide na razne krivične i parnične postupke i sporove, gdje naše pravosuđe uglavnom ostvaruje svoju ulogu. Privredni sporovi bi se npr. mogli brže rješavati, jer je dosta uloženo kako bi se izdvojili privredni sudovi i oni materijalno-tehnički opremili.
STANIVUKOVIĆ: Danas pravosuđe ima jedinu ulogu, a to je da štiti kriminal vlastodržaca na način da njima (sudijama, tužiocima) direktno u ruke ide novac od mnogih afera koje potresaju Republiku Srpsku. Taj novac je garant njihovog nerada i zaštite gospode da i dalje nastavi sa pustošenje narodne kase.
Izdvojite pozitivne i negativne primjere aktivnosti (inicijativa, prijedloga) poslanika iz suprotnog političkog tabora?
MAZALICA: Težak posao da izdvajam bilo šta, pa ću dati opštu ocjenu. Ima kvalitetnih diskusija i prijedloga, ali bojim se da, posebno u javnosti, dominiraju politikantski i ostrašćeni prijedlozi, kojima nije cilj kvalitetno rješenje, već ukazivanje na neki problem na jedan krajnje populistički način. Dosta su prisutne inicijative i prijedlozi koji iziskuju povećanje izdvajanja sredstava u određene svrhe, što mi svi mislimo da je potrebno, ali za to u ovom trenutku nema sredstava. Međutim, to je ustaljena praksa u svim demokratskim političkim ambijentima.
STANIVUKOVIĆ: Sav njihov aktivizam se svodi na ,,klimanje glavom’’ ili ,,dizanje ruku’’ za svaku odluku koja je predložena bez obzira o čemu se radilo. Za takav rad po meni ide ocjena: nedovoljan 1. Druge primjere rada nisu pokazali kako bih mogao da izdvojim nešto pozitivno. Jednostavno oni su ,,pozdravljači’’, pozdravljaju svaku odluku koja se nađe ispred njih.
Da li ste i koliko sredstava uložili u političku promociju tokom predizborne kampanje?
MAZALICA: Uložio sam oko 2000 KM.
STANIVUKOVIĆ: Moja kampanja nikada ne traje tih 30 dana koliko je za nju predviđeno u predizbornom periodu. Moj rad je svakodnevni, moj angažman je na svakom mjestu gdje ljudi imaju problem, tako da je ulaganje i vremena i novca i onog što je najvažnije, a to je životne energije je tokom čitave godine. Ono što je ključno kod mene, u sve što radim za opšte dobro, ulažem privatni novac, a na narodni.
Da li ste negdje profesionalno angažovani u radnom odnosu?
MAZALICA: U Elektroprenosu BiH, od 2005. godine, kao diplomirani inženjer elektrotehnike.
STANIVUKOVIĆ: Profesionalno sam zaposlen kao narodni poslanik.
Opišite u nekoliko riječi kolegu poslanika Stanivukovića/Mazalicu?
MAZALICA: Kolega Stanivuković je unio jedan pristup u parlament, iz kojeg on uglavnom komunicira sa svojom publikom na društvenim mrežama, i to uvijek na granici rijalitija. Uspjeh koji je postigao u politici uz pomoć društvenih mreža i marketinških agencija sad hoće da prenese u realnu politiku, ali ima problem sa svojom stručnošću, te kapacitetom i nasljeđem partije iz koje dolazi.
STANIVUKOVIĆ: Ništa ga nije tako dobro opisalo kao njegovo prezime.
Koji vam je omiljeni sport i igrate li šah?
MAZALICA: Omiljeni sport mi je bila košarka, ali zbog problema sa zglobovima okrenuo sam se plivanju. Šah sam igrao dosta u mladosti (posebno na raspustima koje sam provodio na selu), ali sada manje, a imam i neke druge hobije.
STANIVUKOVIĆ: Tenis. Šah slabije igram, više sam za dinamičnije sportove i aktivnosti.
