Značajne površine obradivog zemljišta ostaju neobrađene i zapuštene, a poljoprivredno zemljište u BiH se već duže vrijeme ne koristi u skladu sa opštim društvenim interesom, stoji u Informaciji o preduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta.
"Među najvažnijim uzrocima nedovoljne proizvodnje osnovnih poljoprivrednih proizvoda u BiH je i taj što se u proteklom periodu nisu dovoljno, a pogotovu ne intenzivno, koristili postojeći zemljišni kapaciteti. Procjenjuje se da u BiH ukupno oranično zemljište zauzima oko milion hektara. Glavni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava vezano za oblast poljoprivrednog zemljišta su: nedostatak cjelovite legislative usklađene sa EU praksama i pravilima a koja se vezuje za problematiku neregulisanost tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacija parcela, upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, minirana područja, erozije tla i slično," istaknuto je u ovom dokumentu.
Kada su u pitanju konkretni podaci, ukupne zasijane površine u BiH u 2019. godini iznose oko 530 hiljada hektara, dok ugari i neobrađene oranice čine oko 430 hiljada hektara.
Kako je navedeno, politika poljoprivrednog zemljišta je u isključivoj nadležnosti RS, FBiH i Brčko Distrikta, a u FBiH, značajnu nadležnost u oblasti poljoprivrednog zemljišta imaju kantoni. U oba entiteta opštine su nadležne za izdavanje dozvola o zakupu, koncesijama i prodaji zemljišta.
Ističu da je shodno tome, neophodno sagledavanje i prenos najboljih praksi i iskustava na provođenje reformi vezanih za politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem, sličnim onima u zemljama članicama EU sa najznačajnijim temama zemljišne reforme.
Informacija o preduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta je predviđena Programom rada Savjeta ministara BiH za 2020. godinu.
