• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Najviša mjesečna plata u Srpskoj iznosi 33.525 KM

Najviša plata u Republici Srpskoj u prvih deset mjeseci ove godine isplaćena je u januaru u Banjaluci i iznosila je 33.525 KM, što je za 17.658 KM manje u odnosu na prošlogodišnju najveću mjesečnu platu, koja je iznosila 51.183 KM.

 Izvor: Samir Cacan, mondo.ba

Ekonomski analitičari su ocijenili da, iako su najveće mjesečne zarade dosta više od prosječne plate, koja u RS iznosi 964 KM, virus korona doprinio je njihovom smanjenju u ovoj godini, jer je pandemija negativno uticala i na one sektore koji su inače dobro plaćeni.

Prema podacima Poreske uprave RS, najveća plata ove godine isplaćena je u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, dok je prošle godine najveća plata otišla u džep radniku iz Banjaluke koji se bavi djelatnosti u vezi s nekretninama, iznajmljivanjem i poslovnim aktivnostima.

Možda će vas zanimati

U Poreskoj upravi RS su naveli da je druga najveća plata isplaćena u maju ove godine i iznosila je 30.876 KM, a isplaćena je radniku u Gradišci, koji se bavi stručnom naučnom i tehničkom djelatnošću.

"U februaru je u Banjaluci radniku u sektoru stručne naučne i tehničke djelatnosti isplaćena 30.831 KM", podaci su Poreske uprave RS, prenose "Nezavisne novine".

Dodali su da je u septembru najveću platu dobio radnik u Bijeljini u sektoru finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, koji je za svoj rad nagrađen sa 26.790 KM.

"U maju su u Banjaluci u sektoru stručne naučne i tehničke djelatnosti isplaćene 25.242 KM", pokazali su podaci Poreske uprave RS.

Prema posljednjim obrađenim podacima kojima raspolaže Poreska uprava RS, u oktobru su tri najveće plate isplaćene zaposlenima u Banjaluci koji se bave informacionim i komunikacionim djelatnostima.

"U oktobru je najveća pojedinačna mjesečna plata iznosila 23.691 KM i 13.599 KM, a obje su iplaćene u sektoru informacija i komunikacija, a u istom sektoru je isplaćena i plata u visini od 8.775 KM", naveli su u Poreskoj upravi RS.

Dodali su da je u sektoru naučne i tehničke djelatnosti u Banjaluci isplaćeno 12.999 KM, dok je u Doboju radnik koji radi za preduzeće van RS dobio 9.114 KM.

Predrag Duduković, član Udruženja ekonomista RS SWOT, kazao je da nije iznenađujuće što su najveće isplaćene plate iz navedenih branši, ali da kriza izazvana virusom korona nije zaobišla ni ove inače visoko plaćene djelatnosti.

"Ne čudi što je virus korona, na primjer, negativno uticao na finansijski sektor, jer su građani u ovom periodu imali malo potreba za finansijama, a manje se građana i osiguravalo", rekao je Duduković.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je da najveće plate u RS već decenijama imaju direktori najvećih finansijskih institucija.

"I dalje postoji veliki nesrazmjer između prosječne plate i plata u ovom sektoru, ali mora se imati na umu da se radi o ljudima koji upravljaju, za naše uslove, ogromnom aktivom. Recimo, najveća banka u RS ima aktivu od dvije milijarde KM", rekao je Đogo.

Kazao je da, za razliku od javnog sektora, koji živi od poreza, u finansijskim institucijama radnici zavise od tržišnog rezultata.

"Njihova plata je mnogo opravdanija nego kada neko ima visoku platu u javnom sektoru, jer oni, ukoliko ne ostvare dobar rezultat, sasvim je sigurno da će ostati bez te plate, a možda i bez posla", kazao je Đogo.

Dodao je da je većina najvećih plata diktirana menadžerskim tržištem u regionu.

"Bilo koji finansijski menadžer koji ovdje napravi neki rezultat može otići u bilo koju zemlju u regionu ili čak i u centrale, a dešavalo se da i ljudi iz susjednih zemalja ili centrale dolaze kod nas da rade", naveo je Đogo.

Istakao je da je velika razlika između plata u finansijskom sektoru i prosječnih plata posljedica niskih plata u realnom sektoru.

"To je uglavnom povezano s niskom produktivnošću, a zašto imamo nisku produktivnost, to je zato što nam je sistem postavljen tako da ne podstiče inovativnost, investicije, nego je više usmjeren na potrošnju, a država se često ponaša nezainteresovano za ekonomiju, a više za ubiranje poreza", naveo je Đogo.

Dodao je da bi prosječne plate trebalo da porastu na 1.000 evra pa bi ta razlika, prema njegovim riječima, bila manja.

Naveo je da je jasno da je virus korona negativno uticao na poslovanja i ovih sektora, te da, i ako kompanije ostvare dobit, ona će biti sigurno tri ili četiri puta manja nego ranije.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE