Izjava ministra bezbjednosti BiH da migranti troše novac i tako pozitivno utiču na ekonomiju BiH, skrenula je pažnju na drugu stranu ilegalnog boravka hiljada stranaca u BiH. Da li je korist od njihovog boravka veća od bezbjednosnih problema?
Ministar bezbjednosti BiH, Selmo Cikotić, izjavio je prošle nedjelje da postoje pozitivni efekti prisustva migranata na našem prostoru.
''Imate redukovan turizam ili neke poslove na jednoj strani, ali imate i povećanu potrošnju mnogih dobara zbog prisustva migranata koji kupuju, troše", rekao je ministar, između ostalog u izjavi u kojoj je deportovanje migranata u zemlje porijekla nazvao ''seksi idejom.''
Cikotićeva izjava, data u vrijeme kada su postavljeni policijski punktovi na granicu Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske da spriječe dolazak migranata, nije dočekana sa oduševljenjem. Ministar u Savjetu ministara nije naveo na čemu zasniva tvrdnju da migranti pozitivno utiču na ekonomiju Unsko-sanskog kantona (USK) ili cijele BiH.
Vjerovatno zbog toga što takvi podaci ne postoje.
''Ovo su proizvoljne izjave koje mi najradije ne bismo ni komentarisali," rekli su nam u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona uz obrazloženje da je vrlo je teško govoriti o tome bez tačnih podataka.
"Neko bi morao napraviti analizu u posljednjih pet godina, da uporedi podatke o potrošnji na ovom području, uzimajući u obzir broj migranata i ostalo. Ali takvih podataka za sada nema.''
Čavalić: Zanemariva potrošnja
Ekonomski stručnjak Admir Čavalić još je jasniji. On kaže da je Cikotićeva izjava populistička i da nema nikakvo uporište jer ne postoje tačni podaci o tome niti se ekonomska računica može tek tako napraviti u kontekstu povećanja potrošnje.
"Migranti su prije svega korisni za zemlju finalne destinacije u smislu da će toj zemlji doprinijeti kroz vlastiti rad, produktivnost, odnosno kreiranje nove vrijednosti. To je najbolja pozitivna stvar što se njih tiče. Eventualno, da migranti rade u BiH, da se integrišu u našu ekonomiju, onda bismo mogli govoriti o koristi od migranata," objašnjava Čavalić za Mondo.
Drugo, on navodi da migranti nisu turisti i da ih ne možemo ih svrstati u kategioriju turističke potrošnje.
"Dakle, oni su u tranzitu, silom prilika se kreću kroz BiH i u tom smislu oni nemaju jasan pozitivni učinak na ekonomiju BiH. Ja bih rekao da imaju neutralan učinak - ako s druge strane, kroz narušavanje socijalnog kapitala, probleme sa lokalnim stanovništvom, uzmete u obzir sve negativne ekonomske efekte migracije - njihov uticaj nije ni pozitivan, ni krajnje negativan. Ta potrošnja je izuzetno, izuzetno zanemariva, čak ne ulazi u bilo kakvu kalkulaciju kada govorimo o ekonomiji BiH," kaže Čavalić.
Cikotić nije jedini koji je iznio ovakav ''out of the box'' pogled na migrantsku krizu. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić prošlog ljeta imao je slično viđenje u izjavi za "Jutarnji list." Dolazak hiljada ljudi u Bihać, uporedio je sa kruzerom koji uplovi u dubrovačku luku.
''Recimo, 3000 ljudi tu svakodnevno troši, neki pojedu samo za deset maraka dnevno, to je već 30 hiljada. Nijedna vrećica koju napune u Konzumu nije ispod 100 maraka. Svaki dan preko Western Uniona podignu oko 150.000 maraka. Zbog njih je ovdje angažovano oko 250 ljudi iz raznih humanitarnih organizacija. Ako izuzmemo upravu, vojsku, policiju i zdravstvo, migranti su postali najsigurniji izvor zarade i najbolja firma. No, najsretniji bismo bili da ih nema jer imamo štetu koja sve to premašuje," rekao je Fazlić
''Velike pare se slijevaju u Bihać''
Fazlić je tvrdio da su brojni građani zaradili od migranata, i da se to osjetilo na bruto-društvenom proizvodu Bihaća.
''Ako uzme bruto društveni proizvod grada Bihaća, kada vidite od čega se zarađuje, onda vidite i tu vrlo značajnu stavku migranata. Velike se pare slijevaju u grad Bihać, između ostalog, i po osnovu migranata," jasan je bio Fazlić.
Posljednju izjavu ministra Cikotića Fazlićnije htio da komentariše. Premijer USK-a Mustafa Ružnić je bio nedostupan, a u vladi USK su zamolili da Ured za odnose s javnošću nazovemo sutra ili neki drugi dan, jer su na terenu.
Ako pristanemo da u stranu sklonimo egzaktne ekonomske računice o potrošnji i BDP-u, a u računicu uvedemo informacije sa ''terena'', lako je vidjeti na osnovu čega je Cikotić (i Fazlić ranije) izjavio da su migranti ekonomski korisni.
Mnogi zarađuju na lancu ljudi koji se proteže iz Azije i Afrike do Evrope i prolazi kroz BiH. Od krijumčara, prevoznika, ugostitelja, trgovaca, ali i do samih migranata koji zarađuju na drugim migrantima glumeći im vodiče, pa sve do država koje dobijaju milione evra pomoći EU i međunarodnih organizacija za borbu sa migrantskom krizom.
BiH je od 2018. do danas za rješavanje migrantske krize dobila oko 115 miliona KM, potvrdio je šef Misije Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter van der Overart.
Najviše tog novca stiglo je baš iz EU - obećanog raja i krajnjeg cilja ''gejma'', kako migranti u Bihaću zovu svoje avanturističke pokušaje ulaska u Hrvatsku.