Pandemija virusa korona pustoši ekonomiju BiH, uzrokujući veliku štetu firmama i tržištu rada, a zemlja se suočava sa najvećom recesijom nakon svjetske finansijske krize, saopšteno je iz Svjetske banke.
"Dok se prihodi i mogućnosti za zapošljavanje smanjuju, nedostatak podataka onemogućava procjenu povećanja siromaštva i smanjuje mogućnosti za identifikaciju najugroženijih domaćinstava i donošenje efektivnih politika kao odgovor na očekivano povećanje siromaštva", ističe se u saopštenju.
Iz Svjetske banke navode da su početkom godine, prije izbijanja pandemije, ekonomski izgledi bili pozitivni, te da je virus korona preokrenuo taj trend, tako da se broj zaposlenih do jula smanjio za oko tri odsto u odnosu na isti period lani, dok se broj građana prijavljenih kao nezaposleni povećao za više od 19.000.
Rezultati pokazuju da bi više od 85.000 ljudi moglo osiromašiti, kad ne bi bilo mjera nadležnih u BiH, a da mnogi od onih koji bi vjerovatno zapali u siromaštvo, prije pandemije nisu bili obuhvaćenih programima socijalne zaštite.
"Preliminarni rezultati nedavne onlajn ankete, koju smo proveli putem agencije za istraživanje tržišta, takođe daju neke dokaze o neproporcionalno većem negativnom efektu pandemije na ugrožene grupe. Anketa je provedena od 5. do 19. juna, a anketirano je 2.009 odraslih ispitanika", navodi se u saopštenju.
Prema ovoj anketi, približno 45 odsto je živjelo u domaćinstvu gdje je neko ostao bez posla ili mu je smanjeno radno vrijeme ili je poslat na neplaćeno odsustvo, a sličan udio ispitanika se suočio sa smanjenjem prihoda domaćinstva.
"Ti uticaji variraju između različitih socio-ekonomskih grupa, pri čemu oni u nepovoljnijem položaju, manje obrazovani i žene spadaju među najteže pogođene. Percepcije budućnosti su takođe pesimistične, pri čemu približno trećina ispitanika navodi da sljedećeg mjeseca neće moći spojiti kraj s krajem", ističu iz Svjetske banke.
Oba entiteta u BiH su uvela mjere politike za zaštitu firmi i domaćinstava, kao što su subvencionisanje minimalne plate i doprinosa za socijalno osiguranje u firmama pogođenim kovid krizom.
U saopštenju se dodaje da su te mjere donekle ublažile uticaj početnog šoka, međutim, s obzirom da se ne prikupljaju podaci o kretanju prihoda i potrošnje, sveukupan efekat tih mjera na ublažavanje siromaštva nije poznat.
