Joakim blizak danskoj obaveštajnoj službi odbrane otkrio je detalje o Vladimiru Putinu koji bacaju novo svjetlo na situaciju u Ukrajini.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je vjerovatno bio pod uticajem lijekova kada je odlučio da započne rat u Ukrajini. U intervjuu danskom listu Berlingske, šef analize Rusije u FE, danskoj obavještajnoj službi odbrane, daje neke rijetke uvide u ono što trenutno znamo o Putinu – i šta bi na kraju moglo dovesti do njegovog gubitka moći. "Joakim ne može da kaže sve što zna. A ono što može da kaže, ne mora da zna sa potpunom sigurnošću", piše Berlingske.
Prema Joakimovim riječima, jedan od faktora koji je pokrenuo najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata vjerovatno su bili lijekovi koje je tada uzimao ruski predsjednik Vladimir Putin.
"Zablude o veličini su jedan od poznatih neželjenih efekata hormonske terapije na kojoj je bio. To nije nešto što mogu sa sigurnošću da kažem, ali mislim da je to uticalo na njegove odluke kada je započeo rat u Ukrajini“, dodao je on.
Čovjek koji je napravio ovo zapanjujuće zapažanje nije bio bilo ko. Joakim je na čelu tima za analizu Rusije u FE, danskoj obavještajnoj službi odbrane. Iz bezbjednosnih razloga ne smije da se predstavlja na fotografijama niti da koristi svoje prezime. Ovo je čovjek koji vodi danske obavještajne službe o predsjedniku Putinu, ruskoj vojsci i ruskom društvu.
I upravo on pomaže danskim donosiocima odluka i političarima da najbolje razumiju prijetnju koju Putin predstavlja za Dansku i njegove šanse za uspjeh u Ukrajini. Sada je Joakim pristao da bar dio ovog saznanja otkrije javnosti.
Pogledajte fotografije:
Putin je bio blizu pobjede
Obavještajna služba, FE, prvobitno je mislila da će Rusi dobiti rat za dvije nedjelje. "I bili su blizu“, kaže on.
FE je bio potpuno svjestan velikih problema u ruskoj vojsci sa korupcijom, lošim upravljanjem i sporom logistikom. Međutim, i sami Rusi su bili potpuno svjesni toga i tako su mogli da izvrše neophodna prilagođavanja. Nije zato invazija propala. Danas je evidentno da je ključni nepoznati faktor bilo Putinovo loše odlučivanje.
"Veliku krivicu za ovo stavljamo na Putinova pleća“, kaže Joakim.
Nije loš obavještajni rad već Putinova ideološka uvjerenja navela su ruske vojnike da vjeruju da će biti dočekani cvijećem. Zbog Putina je sve isplanirao uski krug ljudi i tek u posljednjem trenutku se informacije dijelile sa podređenima. Zbog toga ruske snage jednostavno nisu znale šta da rade.
Takođe, zbog Putinove odluke da je nazove "specijalnom vojnom operacijom“ a ne ratom, ruskoj vojsci je odjednom nedostajalo 30.000 vojnika pješadije za invaziju. U praksi, to je značilo da ruske snage nisu mogle da koriste svoje redovne regrute, već su morale da rasporede skupo obučene specijalne snage kao pješadije. Međutim, oni su zapravo radili lošiji posao, kaže Joakim.
"I zato ste vidjeli ove jedinice kako brzo voze kroz gradove, nadajući se da niko neće pucati na njih“, tvrdi Joakim. Ali i dalje vjeruje da su Rusi bili blizu uspjeha. Ruski padobranci su zapravo zauzeli aerodrom Hostomel na periferiji Kijeva i čekali su pojačanje. Ali avioni sa svježim trupama jednostavno nisu mogli da stignu tamo jer Rusi nisu bili u stanju da poraze ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
"Ovo su prilično mali faktori koji su na kraju odlučili ishod“, kaže Joakim.
Miješa se u sve
Ali lošim odlukama tu nije bio kraj. Čini se da se Putin i dalje miješa u rat prenisko u lancu komandovanja. Pred sam Božić učestvovao je na sastanku sa cijelim štabom ruske komande u Ukrajini.
"To je najgora ideja na svijetu. On ima generala da vodi ovaj rat. Tako da ne bi trebalo da sjedi tamo i uzima informacije od svih ovih drugih generala", dodao je on.
Vojska je sada toliko iscrpljena da će biti potrebne godine da se obnovi. I tada će vojnici biti lošije opremljeni nego ranije i primorani da koriste stara oklopna vozila. Iz tog razloga Joakim ne vjeruje da će u februaru doći do velike nove ruske ofanzive na Kijev, na šta je upozorila Ukrajina. Za tako kratko vrijeme jednostavno nije moguće obučiti ruske mobilisane trupe za ofanzivu ovog tipa.
"Apsolutno očekujemo da se ovi manji napadi dogode poput onog u Bahmutu. Ali ofanziva poput one koju smo vidjeli prošlog februara, trebalo bi im nekoliko godina da ponovo dođu do toga“, rekao je on.
Nasuprot tome, Ukrajina ima dobre šanse da povrati više okupiranih teritorija. Dijelom zavisi od toga koliko oružja Zapad pruža da pomogne Ukrajincima, a dijelom od toga koliko zima istroši ruski moral.
"Ukrajinci su dobro opremljeni da izdrže zimu, Rusi ne. Pogotovo ne mobilisane trupe. Pa šta će ih to natjerati da napuste svoje položaje kada zaista zahladi?“, rekao je Joakim.
Javno poniženje
Najveća nepoznanica je, međutim, šta će se desiti kada Ukrajinci počnu da gađaju ključne strateške interese Rusije, ostavljajući Putina da se oseća prinuđenim da odgovori nuklearnim oružjem. Putin nema definisanu crvenu liniju, zbog čega je nemoguće dati bilo kakva precizna predviđanja da li će i kada pritisnuti to dugme, kaže Joakim.
Kao primer navodi razvoj događaja koji su prethodili Putinovoj odluci u septembru da pripoji četiri ukrajinska regiona i pokrene djelimičnu mobilizaciju. To se dogodilo nakon što je Rusija bila prinuđena da se katastrofalno povuče iz Harkova. Otprilike u isto vrijeme, Kina, Turska i Indija javno su prekorile Putina tokom sastanka Šangajske organizacije za saradnju gdje su izrazile "zabrinutost“ i rekle da nije vrijeme za rat.
"Ovdje se zapravo ne radi o onome što se dešava na bojnom polju, iako stvari, naravno, idu veoma loše. Isto toliko se radi o tome da je on lično ponižen i da izgleda slabo, a Putin ne može da podnese da bude slab. Dakle, postoji ova kombinacija. faktora koji bi mogli biti opasni“, kaže šef analitičke jedinice FE.
S druge strane, nema garancije da će svijet postati bezbjednije mjesto zaustavljanjem kontraofanzive na vrijeme prije nego što Ukrajinci stignu do poluostrva Krim i traženjem rješenja putem pregovora, kao što neki glasovi na Zapadu sugerišu.
"Ako uradimo bilo šta što bi Putin mogao da vidi kao slabost, on bi mogao da pomisli da može da ode dalje od onoga što je zapravo sposoban da uradi. A onda bi stvari ponovo mogle da postanu ružne", tvrdi Joakim.
Vjerovatno će ostati na vlasti
Uprkos mnogim lošim odlukama Putina, danska obavještajna služba odbrane ne vidi neposredan rizik od njegovog uklanjanja sa vlasti. U svom godišnjem izvještaju za 2021. FE je naveo da je "veoma vjerovatno“ da će Putin nastaviti da bude lider Rusije nakon sljedećih predsjedničkih izbora 2024. godine.
Međutim, danska obavještajna služba smanjila je ovo u svom izvještaju za 2022. na manje izvjesno predviđanje da će Putin „vjerovatno“ ostati na vlasti u narednih pet godina. "Ne vidimo nikoga ko bi ga zbacio. Ali da jesmo, to bi vidio i FSB i vjerovatno bi se to vrlo brzo riješilo", kaže Joakim.
Niko među ruskim elitama nije dovoljno jak, jer njihova moć dolazi od Putina. A kako stvari trenutno stoje sa ruskim stanovništvom, FE čak i ne vidi narodni ustanak. Ali najveća neizvjesnost se tiče njegovog zdravlja ili da će ga neko izbaciti zbog narušenog zdravlja“, kaže Joakim.
Narušeno zdravlje
Od invazije se u nekim dijelovima zapadnih medija sve više spekuliše o Putinovom zdravlju. Hiljade ljudi komentarisalo je na društvenim mrežama da je Putin viđen kako šepa preko Crvenog trga u različito vrijeme, držeći se za sto ili sa nekom očiglednom slabošću u desnoj ruci.
FE ne vjeruje da Putin boluje od neizlječive bolesti, već da ima ozbiljne hronične bolove poslije nekoliko padova i nesreća. Joakim ne želi da kaže šta se tačno dogodilo niti da otkrije izvor svojih informacija. Ali to ne dolazi samo od proučavanja video zapisa na društvenim mrežama.
Razni mediji su ranije objavili da Putin pati od posledica pada sa konja 2000-ih. U skorije vreme, takođe se čini da je zadobio povrede od džudoa i hokeja na ledu u poslednjih nekoliko godina.
"To je zanimljiva stvar. To je hronični bol koji ga muči već duže vrijeme. Zato ima tendenciju da sjedi i čvrsto steže stvari. To je da bi ublažio bol", dodao je on.
Istovremeno, FE smatra da je Putin ranije imao neki oblik raka, te da se od njega liječio kada je počeo rat, što je možda uticalo na njegovu odluku. "Početkom godine je imao zaobljenije i punije lice, što je još jedna poznata nuspojava iste vrste hormonskog tretmana“, kaže Joakim.
U proljeće je ruski istraživački medij Projekt objavio opširnu priču o ljekarima koji su godinama liječili Putina. Sudeći po lekarima koji su ga najčešće viđali, Projekat je zaključio da je Putin možda imao rak štitne žlijezde.
"To je svakako dobra opklada“, odgovara Joakim na pitanje.
FE ne očekuje da će Putin umrijeti od ove bolesti. Ali vremenom, to može navesti ruske elite da odluče da im je potreban jači čovjek na čelu države. Naš snažan utisak je da dio elite vidi da ide pogrešnim putem“, rekao je Joakim.
(MONDO)
