Grčka policija je suzavcem rastjerala demonstrante u Solunu koji su demonstrirali protiv mjera štednje uoči godišnjeg govora premijera o ekonomiji.
Od taksista do navijača, više od 17.000 gnevnih građana je protestovalo u drugom po veličini gradu Grčke.
Policija je saopštila da je bila napadnuta signalnim pištoljima, kamenjem, palicama i "molotovljevim koktelima", i da je uhapsila dvije osobe, a radi provjere zadržala 94.
Socijalistička vlada premijera Jorgosa Papandreua je nametnula bolne mjere štednje - smanjenje penzija i plata, a povećanje poreza i uzrasta za penzionisanje, da bi vitalnim međunarodnim kreditima od 219 milijardi evra obezbijedila finansijski spas.
Ali, pokušaj štednje nije uspio, ni oživljavanje brzo propadajuće privrede usred rekordne nezaposlenost, što je izazvalo nove nevolje na tržištu.
Ministar finansija Evangelos Venizelos je u petak bio primoran da negira glasine o tome da će Grčka proglasiti moratorijum na plaćanje (bankrot) tokom vikenda.
Glasine o "bankrotu", uz iznenadne ostavke visokog zvaničnika Evropske centralne banke Jirgena Štarka, obnovile su strahovanje na trzištu, te je kamata na grčke 10-godišnje obveznice skočila na 21 odsto.
Grčka ima najgori kreditni rejting u svijetu, samo jedan stepen iznad moratorijuma.
Članovi dva najveća sindikata Grčke, studenti, anarhisti, čak i navijači solunskog Fudbalskog kluba Iraklis, pridružili su se protestu.
Istovremeno je oko 2.000 članova komunističkog sindikata mirno protestovalo u Atini.
Autobusi gradskog prevoza ne saobraćaju, a na snazi je i 24-časovni štrajk taksi vozača.
Ugostiteljski objekti zatvoreni su u ranim popodnevnim satima, a ugostitelji takođe protestuju zbog povećanja poreza na dodatu vrijednost na 23 odsto sa dosadašnjih 12 procenata.
Noseći transparente "Odbacite MMF i Evropsku uniju", "Štrajk do pobjede" i "Ne plaćamo ništa - ne posjedujemo ništa", demonstranti najavljuju talas protesta koji se nastavljaju i sljedeće nedjelje.
Student postdiplomac na Univerzitetu u Solunu Nikos Lountos rekao je Tanjugu da su ovogodišnji protesti drugačiji od prethodnih, jer je premijer ranije dolazio u Solun na sajam i davao obećanja, ali sada nema šta da obeća.
"Oni smišljaju način da otplate dugove i daju novac bankama, ali nama je već dosta svega. Treba nam novac za školovanje, plate i penzije", rekao je Lountos.
Inženjer Kostas Pitas istakao je da su ljudi veoma bijesni jer su sve mjere koje vlada namjerava da preduzme neizdržive za narod.
On je napomenuo da su danas došli i građani iz ostalih dijelova zemlje - Atine, pa čak i sa Krita, a poruka mora biti jaka, koja glasi da "to neće proći".
Zamjenik ministra ekonomije Sokrates Ksinidis rekao je novinarima da je premijer Papandreu iskren prema svojim građanima i da će u večerašnjem govoru poručiti da su teškoće sa kojima se Grčka suočava osnova za novi početak i ponovno rađanje zemlje.
"Prema mom mišljenju reakcije grčkog naroda su izuzetno zrele i mi razumijemo njihovo nezadovoljstvo", rekao je Ksinidis, dodajući da je put ka oporavku jednosmjeran, odnosno da će ili biti sprovedene mjere ili će biti proglašeno bankrotstvo.
Protestna okupljanja u Solunu počela su danas oko 15 sati, a ulice u cijelom okrugu oko sajma i u širem centru grada zatvorene su već oko podneva.
Grčka treba da do kraja oktobra zaključi pregovore o kompleksnom sporazumu o zamjeni obveznica prema kojem će njeni privatni povjerioci - uglavnom banke i penzijski fondovi, preuzeti gubitak u zamjenu za nove, sigurnije obveznice.
Grčka mora i da ubijedi Evropsku uniju i Međunarodni monetarni fond koji joj daju spasonosne kredite, da napreduje u fiskalnoj disciplini, reformama i privatizaciji.
Ako u tome ne uspije, Atina neće dobiti sljedećih 8 milijardi evra kredita i "bankrotiraće" za nekoliko nedjelja.
(agencije/MONDO)
