Iz kompanije tvrde da nude nov način korišćenja prirodnog resursa i podizanje svijesti o Arktiku dok kritičari smatraju da je beskorisno slati led hiljadama kilometara na brodovima pokretanim fosilnim gorivom, kada Dubai već ima svoj led
Kompanija sa Grenlanda, "Arctic Ice" napravila je pravu revoluciju u svijetu trgovine i ugostiteljstva, ali i privukla veliku pažnju kada je počela da vadi led star 100.000 godina sa arktičkih glečera kako bi prodavala koktel barovima u Dubaiju. Ovaj led, koji je mnogo čistiji i topi se sporije, transportuje se u rashladnim kontejnerima 15.000 kilometara daleko kako bi se koristio u luksuznim barovima.
Pretražuju fjord blizu glavnog grada zemlje, Nuka, u potrazi za delovima glečera koji su prirodno otpali s ledenog pokrivača. Potom ga podižu na brod pomoću krana, režu na manje komade i pakuju u izolovane sanduke. Uzorak svakog ledenjaka testira se u laboratoriji kako bi se osiguralo da nema mikroorganizama ili bakterija. Zatim se led šalje iz Grenlanda u Dubai, prvo na jednom od gotovo praznih teretnih brodova koji se vraćaju u Evropu nakon isporuke proizvoda u Grenland, a zatim na drugom brodu do Dubaia, gdje se repakira i prodaje.
Iz kompanije tvrde da nude nov način korišćenja prirodnog resursa, stvaranje novih ekonomskih prilika i podizanje svijesti o Arktiku. Međutim, kritičari to nisu prihvatili s odobrenjem uz objašnjenje da je beskorisno slati led hiljadama kilometara na brodovima pokretanim fosilnim gorivom, kada Dubai već proizvodi vlastiti led.
Ledeni blokovi nekada su se lomili s prirodnih izvora poput glečera, ali se to promenilo s pojavom mašina koje mogu masovno proizvoditi za barove i restorane, ili proizvoditi kese s kockama koje leže u zamrzivačima ljudi.
Različiti pokušaji su učinjeni tokom posljednjih nekoliko decenija da se komercijalno vrati prirodni led, ali s malo uspjeha. 2015. godine jedna kompanija pokušala je prodavati kocke leda isklesane iz glečera Svartisen na severu Norveške, ali je njen plan propao usljed lokalnog protivljenja.
"Kao da činiš dobro djelo za planetu... Dok pomažeš da je uništiš!" rekao je jedan. Drugi je pitao: "Šta je ovo distopija?" samo su neki od komentara na mrežama.
Malik V. Rasmusen, jedan od suosnivača kompanije "Arctic Ice" tvrdi da su njegove operacije osmišljene da "minimalizuju ekološki uticaj", i kompanija ima buduće planove, uključujući zamjenu brodova koji rade na fosilna goriva hibridnim ili baterijskim plovilima, piše Si En En (CNN).
Takođe želi ukloniti tri puta više zagađenja ugljenikom iz atmosfere nego što emituje - iako su ovi planovi za neodređeno vrijeme u budućnosti i neki stručnjaci ostaju nepovjerljivi.
"Biće potrebno puno energije da se (led) preveze do Dubaia na hladnjačama", rekla je Dženifer Fransis, stariji naučnik u "Woodwell Climate Research Center" i dodala da led može biti zagađen i prirodnim izvorima poput dima od divljih požara, prašine ili čak pepela vulkanskih erupcija.
"Ovo bih svrstala u kategoriju visoko energetski neefikasnih trikova koji privlače ultrabogate pojedince. Kladim se da niko ne bi mogao razlikovati ukus", rekla je.
Rasmusen to osporava i ukazuje da postoje prednosti. Drevni glečerski led ima malo ili nimalo ukusa, što znači da ne utiče na ukus pića dok se topi - za razliku od leda napravljenog od česme ili mineralne vode - dok njegova gušća struktura znači da se sporije topi.
Takođe je u pitanju doživljaj, kaže on. Pružanje ljudima prilike da "probaju led koji nikada nije bio zagađen ljudskim djelovanjem" može stvoriti više svijesti o Arktiku i ranjivim glečerima.
Podizanje svijesti može biti jedina pozitivna strana poslovanja, rekla je Francis. Ali, dodala je, "nema sumnje da priča o tome koliko je energije potrebno da se taj komad leda dovede do pića osobe neće biti ispričana."
"Arctic Ice" nije jedini koji se suočava s kritikama zbog sličnih poslovnih praksi, a pitanja o održivosti i ekološkim uticajima komercijalizacije prirodnih resursa postaju sve važnija u svijetu.
Dok ova kompanija tvrdi da ima planove za smanjenje ekološkog uticaja, neki stručnjaci i dalje izražavaju sumnje u održivost takvog poslovnog modela. Pitanja oko energetske efikasnosti, transporta preko dugih udaljenosti i potencijalne kontaminacije leda dodatno komplikuju situaciju.
U svakom slučaju, ova kontroverzna poslovna ideja jasno ukazuje na sukob između želje za inovacijama, stvaranja novih tržišta i podizanja svijesti o ekološkim pitanjima. Kroz ovakve primjere, društvo i potrošači suočavaju se s pitanjem koliko su spremni žrtvovati za luksuz i jedinstvenost, a istovremeno očuvati prirodne resurse i zaštititi okolinu.
(EURACTIV)
