Danska je izbrisala svoju posljednju termoelektranu na ugalj sa spiska aktivnih, a Velika Britanija će biti sljedeća, dok se spisak evropskih zemalja u kojima postoje takva postrojenja drastično smanjio posljednjih par godina.
Danska, koja ima najveći udio na svijetu u učinku vjetroelektrana u domaćoj proizvodnji električne energije, završila je s elektranama na ugalj.
Britanija je svoj izlaz zakazala za ovaj mjesec, dok je Slovačka svoje posljednje takvo postrojenje zatvorila u martu.
Prije samo nekoliko godina, vlade evropskih zemalja su oklijevale da odrede rokove za prestanak korišćenja ovog čvrstog fosilnog goriva.
U međuvremenu, vlasnici termoelektrana na ugalj i državne elektroprivrede, sve češće odustaju od ove djelatnosti. Suočavaju se sa konkurencijom iz domena obnovljivih izvora energije i trpe zbog troškova na ime ispuštanja ugljen-dioksida i propisa za zaštitu životne sredine.
Kraj jedne ere u Danskoj
Danska kompanija Ørsted je na kraju avgusta trajno isključila sa mreže Esbjerg, što je njeno posljednje postrojenje za istovremenu proizvodnju toplotne i električne energije (CHP) iz uglja. Ova elektroprivreda je 2006. otpočela prelazak na sertifikovanu i održivu biomasu.
Pretprošle godine, Danska je naložila Ørstedu da nastavi s proizvodnjom u bloku 3 u Esbjergu i da vrati u pogon ugašeni blok 4 sistema Studstrup, kojem je ugalj bio glavno gorivo, kao i blok 21 u postrojenju Kyndby, gdje se koristila i nafta.
Ova druga dva su sada zvanično zatvorena zajedno sa Esbjergom.
U Studstrupu se ponovo gradi velik silos za drveni pelet, nakon što je stari izgorio u požaru. Treba da bude završen prije kraja godine, a Ørsted je saopštio da onda ugalj više neće imati ni u rezervi.
Britanija blizu zatvaranja
Krajem juna, u Uniperovo postrojenje Ratcliffe-on-Soar je vozom stigla posljednja pošiljka uglja. Kompanija je za 30. septembar zakazala gašenje te, posljednje elektrane na ugalj u Britaniji.
Plan je da se ova lokacija učini čvorištem za tehnologije i energiju bez emisija gasova sa efektom staklene bašte.
Uniper je prošle godine objavio da će tamo proizvoditi niskougljenični vodonik i prije kraja decenije podići kapacitet elektrolize do 500 megavata.
U Britaniji je još početkom 2015. više od trećine domaće proizvodnje struje dolazilo iz uglja, nakon čega je taj udio naglo prepolovljen i nastavio je da se smanjuje. Ovakve elektrane su korišćene gotovo isključivo tokom zimske sezone.
Slovačka sa tim završila u martu
Slovačka energetska kompanija Slovenské elektrárne je u martu zatvorila svoj CHP pogon Vojany i tako dovršila postepeno odbacivanje uglja.
Ovo njeno postrojenje je, inače, posljednjih par godina jedva i radilo. Slovačkoj elektroprivredi je posao bio olakšan time što je izgradila nuklearni reaktor Mochovce 3.
Zatim su počeli radovi na čišćenju i rehabilitaciji lokacije termoelektrane.
Moguće alternative su elektrane na obnovljive izvore, baterijski sistemi za skladištenje energije, mali modularni reaktor, zeleni vodonik i korišćenje deponovanog pepela u građevinskoj industriji, otkrile su Slovenské elektrárne.
Posljednja slovenačka elektrana pod znakom pitanja
Spisak zemalja u kojima se struja i dalje proizvodi iz uglja se drastično skratio u posljednjih par godina.
Slovenački ministar za okolinu, klimu i energiju Bojan Kumer kazao je da će bez državne intervencije Termoelektrarna Šoštanj (TEŠ), jedina na ugalj u toj zemlji, do 2025. bankrotirati. Vlada priprema zakon da je ponovo održi u pogonu, dok TEŠ posluje u okviru državne elektroprivrede Holding Slovenačke elektrarne ili HSE.
Bugarska je nedavno uradila nešto slično i intervenisala u spasavanju jedinog takvog postrojena u državnom vlasništvu.
Hrvatska i Rumunija su među malobrojnim državama članicama Evropske unije čiji su rokovi za prestanak upotrebe uglja poslije 2030, ali je malo vjerovatno da mogu da je održe i do kraja decenije.
Na ovom kontinentu bi tako ostale samo Njemačka, Poljska, Češka, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Turska, ali situacija se jako brzo mijenja.
(EUpravo zato/balkangreenenergynews.com)
