Kriza evra ne utiče negativno samo na političke odnose između Berlina i Atine, već je promijenila i mišljenje njemačkih građana o Grcima - i to nagore.
"Korumpirani i lijeni" - takvi su Grci ako se vjeruje njemačkoj žutoj štampi, priča Dimitrios K. (45) koji već 25 godina živi u Njemačkoj. Strašno ga, kaže, ljute naslovne strane njemačkih novina o "bankrotiranim Grcima".
On je zaposlen u jednoj putničkoj agenciji u kojoj se svakog dana suočava sa predrasudama. Dimitrios priča da turisti vjeruju da bi na odmoru u Grčkoj mogli da ih opljačkaju razjareni Grci.
"Kada izložimo kataloge sa ponudama za Španiju, Francusku i Grčku - niko ne uzme grčki, jer niko više ne razmišlja o odlasku na odmor u tu zemlju", kaže Dimitrios.
Ginter Lojsler angažovan je u Savezu njemačko-grčkih udruženja prijateljstva. U posljednje vrijeme često mora da se pravda: "Trenutno nije lako biti prijatelj Grka" - ističe on.
Posebno se u privatnim razgovorima primjećuje da su mnogi ljudi očigledno vrlo loše informisani. "Ima puno neprijateljstva. Svojim znanjem mogu doprineti rešavanju nesporazuma", uvjeren je Lojsler.
Kritike u njemačkoj javnosti posebno je izazvao prijedlog bivšeg grčkog premijera Jorgosa Papandreua da se raspiše referendum na kojem bi građani trebalo da se izjasne o međunarodnom programu finansijske pomoći.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnjenja, 82 odsto Nijemaca izjasnilo se za izlazak Grčke iz evrozone ako njeni stanovnici ne prihvate mjere štednje koje su uslov za pomoć.
S druge strane, u prethodnim anketama, dvije trećine ispitanika izrazilo je razumijevanje za proteste grčkih građana protiv drastične štednje.
Ta solidarnost vidljiva je i u anketi provedenoj na ulicama njemačkih gradova. Jan (24) studira pravo u Berlinu i smatra da se ne bi trebalo toliko prepuštati emocijama usmjerenim protiv jedne evropske zemlje. I 23-godišnja Antonija poziva Nijemce na povratak ideji evropskog zajedništva.
Ona EU vidi kao veliku porodicu čiji se članovi međusobno pomažu. Studentkinja Antonija kritikuje etiketiranje Grka kao "lijenčina koje ne žele da rade".
Luc Zajdel je nešto stroži prema Grcima. Taj 71-godišnji Berlinac veruje da u predrasudama ima i istine: "U južnim zemljama sija sunce. Stanovnici više vremena provode na pauzi nego u kancelarijama, ali to ne važi samo za Grčku, nego i za Španiju i Portugal" - objašnjava on.
Bivši ambasador Njemačke u Atini Volfganag Šutlajz ima prijedlog za postepeno rješavanje problema, ali mu iz Berlina ne odgovaraju - navodi "Dojče vele".
"Kada su mislili na Grčku, sve do prije tri godine, Nijemci su imali pred očima ostrva, lijepe plaže ili klasične filozofe. Nekada su se divili grčkom ležernom načinu života. Raspoloženje se promijenilo kada je izašlo na vidjelo da su Grci falsifikovali statistike kako bi ispunili kriterijume za ulazak u evrozonu" - navodi on.
Šulthajz je njemačkoj vladi iznio prijedlog koji bi, smatra, doprinio boljem razumevanju između Grka i Nijemaca. On je predložio imenovanje "povjerenika za Grčku". Na toj dužnosti vidi osobu poput bivšeg ministra spoljnih poslova Joške Fišera.
"On uživa ugled u Grčkoj i mogao bi Nijemcima da objasni kakve probleme imaju Grci. To bi pozitivno promijenilo sliku Grčke u Njemačkoj", objašnjava bivši diplomata.
(Srna)
