Njemačka i Francuska mjesecima razgovaraju o radikalnom preuređenju EU kako bi se dobila manja i čvršća zona evra, javio je BBC.
BBC se poziva na izjavu visokog zvaničnika Unije, datu agenciji Rojters, prema kojoj su vođene "intenzivne konsultacije na svim nivoima" i da se kao mogućnost razmatra - smanjenje zone evra.
"Francuska i Njemačku su se intenzivno konsultovale tokom posljednjih mjeseci, na svim nivoim", rekao je neimenovani zvaničnik u Briselu i dodao: "Moramo ići vrlo oprezno, ali istina je da moramo ustanoviti listu onih koji ne žele da budu članovi kluba i onih koji jednostavno ne mogu da budu članovi kluba".
Iz kancelarije njemačke kancelarke Angele Merkel demantovano je postojanje planova o redukovanju evrozone, i saopšteno da Berlin namjerava da "stabilizuje evrozonu u njenoj cjelosti".
"Njemačka vlada definitivno ne gura takve planove", rekao je portparol Merkelove. "Upravo suprotno - naša politika ima za cilj da stabilizuje evrozonu u njenoj cjelosti i napadne uzrok problema".
Međutim, predsjednik Francuske Nikola Sarkozi otvoreno govori o "Evropi u dvije brzine", navodi BBC, podsjećajući da je Sarkozi u utorak u Strazburu ponovio raniji stav da Grčku nije trebalo pustiti u evrozonu, i da je to bila "greška".
U vezi sa širenjem EU Sarkozi je tada rekao da "niko ne smatra da će federalizam, potpuna integracija, biti moguća sa 33, 34 ili 35 država".
"Jasno je", dodao je Sarkozi, "da će postojati Evropa na dva kolosijeka. Jednim kolosijekom ići će se ka većoj integraciji u evrozoni, a drugim kolosijekom ka konfederaciji u EU".
BBC takođe podsjeća na jučerašnju ocjenu Angele Merkel da je "trenutna situacija u Evropi dovoljno neprijatna da iziskuje promjene" i da je "vrijeme da se odlučno krene ka novoj Evropi".
BBC-jev urednik za Evropu Gevin Hjuit ocjenjuje da je sada jasno da je finansijska kriza u evrozoni podstakla raspravu o budućnosti EU.
Detaljnih planova za sada nema, ali je razvoj situacije nagnao predsjednika Evropske komisije Hozea Manuela Barozoa da se oglasi ozbiljnim upozorenjem na opasnosti od raspada evrozone i ocjenom da sve zemlje Unije treba da uvedu evro.
britanskog premijera Nik Kleg je rekao u Briselu da se prilikom rješavanja dužničke krize mora izbjeći velika podjela u Uniji. On se izjasnio protiv Evrope na dva kolosijeka i dodao da se pažnja mora usmjeriti na ekonomski rast i konkurenciju.
Evropska unija je upozorila da bi 17 zemalja evrozone iduće godine mogle upasti u recesiju, pošto dužnička kriza pokazuje alarmantne znake izmicanja kontroli, javlja danas AP.
Prema najnovijim prognozama Evropske komisije, rast u evrozoni iduće godine biće samo 0,5 odsto, što predstavlja znajačan pad u odnosu na 1,8 odsto, koliko se predviđalo proletos.
"Ova prognoza je posljednje zvono na uzbunu", upozorio je evropski komesar za ekonomiju i monetarne poslove Oli Ren.
Prema njegovim riječima, rast je zaustavljen u Evropi i postoji opasnost od nove recesije.
Sumorna prognoza proističe i iz činjenice da se kriza alarmantno proširila i na Italiju, treću po veličini ekonomiju u evrozoni, poslije Grčke, Portugalije i Irske.
Stopa nezaposlenosti u EU će u doglednoj budućnosti biti 9,6 odsto, upozorila je Komisija.
"Dok se u nekim zemljama povećava broj radnih mjesta, ne predviđa se stvarno poboljšanje situacije sa nezaposlenošću u EU u cjelini", upozorio je Ren.
Izvještaj takođe sadrži veoma zabrinjavajuće podatke o pojedinim zemaljama članicama.
Nekoliko drugih država koje dosad nisu zahvaćene dužničkom olujom uskoro će se suočiti sa opasnošću od sankcija, prema novim pravilima EU o potrošnji, ukoliko ne preduzmu dodatne mjere da kontrolišu svoje budžete, upozorio je Ren.
Zemlje prema kojima bi mogle biti preduzete sankcije su Belgija, Kipar i Malta u evrozini, kao i Mađarska i Poljska, koje ne koriste evro.
(agencije/MONDO)
