Grčke vlasti savjetovale su stanovnicima Santorinija da u ponedjeljak zatvore škole, izbjegavaju dva mala pristaništa i da se ne okupljaju u zatvorenim prostorima.
U okolini grčkog ostrva Santorini tokom 48 sati registrovano je više od 200 zemljotresa, a pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, zbog čega je premijer Grčke Kirjakos Micotakis u nedelju održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi.
Ovakva aktivnost koju su neki stručnjaci nazvali seizmičkom olujom, uzburkala je ostrvo posljednjih nekoliko nedjelja. Samo je u petak 31. januara seizmička stanica na Santoriniju detektovala najmanje 39 malih potresa, uglavnom magnitude 3,5 Rihtera ili manje, navodi “Lajv sajens”. Veliki broj zemljotresa bio je jačine četiri stepena Rihterove skale, a najjači od 4,7 stepeni Rihtera dogodio se u nedjelju uveče.
Grčke vlasti savjetovale su stanovnicima Santorinija da u ponedjeljak zatvore škole, izbjegavaju dva mala pristaništa i da se ne okupljaju u zatvorenim prostorima.
Spasilačke ekipe i ljekari sa vozilima Hitne pomoći i opremom upućeni su na ostrva Santorini, Ios i Amorgos, a na Santoriniju će biti uspostavljen operativni centar za upravljanje mogućom vanrednom situacijom. Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias rekao je nakon sastanka sa Micotakisom da su preduzete mjere prevencije.
Vulkanolog-istraživač Helenske uprave za geološka i rudarska istraživanja Jorgos Vugiukalakis rekao je da su epicentri zemljotresa uglavnom na Anhidrosu, nenaseljenom ostrvu u blizini Santorinija. Prema njegovim riječima, vlasti su odlučile da prošire mjere bezbjednosti na susjedna ostrva Amorgos, Anafi i Ios, kako bi se izbjegle panične situacije i obezbjedila zaštita stanovnika.
Profesor seizmologije na Univerzitetu Aristotel u Solunu Manolis Skordilis izjavio je da je situacija na grčkom ostrvu Santorini izuzetno ozbiljna i da su mogući zemljotresi jačine i iznad šest stepeni Rihterove skale, objavio je portal Hellas-now.com, navodeći da stanovnici postepeno napuštaju ostrvo.
Ljudi žurno kupuju karte za odlazak sa ostrva, pa su sinoć ispred šaltera za prodaju karata u Firi na Santoriniju bili veoma dugi redovi.
Zbog velike potražnje, ostalo je malo karata za letove "Egeana" i "Skaj ekspresa", tako da su bespovratne karte dostigle 200 evra. Mnogi stanovnici spavaju u svojim automobilima ili na otvorenom dok opasnost ne prođe, navodi grčki portal.
Zabrinutost zbog zemljotresa se prelila i na Tursku, gdje su tamošnji stručnjaci upozorili stanovnike priobalnih područja, kao što su Bodrum, Mugla i Ajdinio, na mogući cunami. U međuvremenu, društvenim mrežama kruže snimci žitelja priobalnih područja Turske na kojima se navodi da se voda povlači.
“Povlačenje vode u Izmiru. Zastrašujuće”, navela je jedna korisnica na “X” uz snimak.
Seizmolog Akis Celentis je u objavi na “Fejsbuku” naveo da “nema potrebe za panikom jer je panika najveći ubica”.
“Ali, potrebna je budnost, pojava se pogoršava. Nakon novih zemljotresa koji su se dogodili, mislim da i država (koja radi ono što treba) i stanovnici treba da budu veoma pažljivi. Nacionalna komisija za seizmički rizik je popunjena iskusnim naučnicima svjetskog nivoa i slušajte njene najave. NAJVEĆI RIZIK dolazi od cunamija. Nažalost, blizina podmorskih raseda u regionu ne ostavlja dovoljno vremena da dojave stignu iz Nacionalnog centra za upozoravanje na cunami, a vremenski okvir između dojave i dolaska cunamija je veoma mali”, naveo je on, dodajući da stanovnici trebaju da, “čim primijete povlačenje vode, odmah da se udalje od obale i da se sklone na viša topografska mjesta”.
Celentis je ukazao da Dno Egejskog mora između Santorinija i Amorgosa krije ukupno pet velikih raseda, svaki dužine preko 20 kilometara, koji mogu da izazovu zemljotrese snage od 6,5 do 7,3 stepeni. On je podsjetio na razorni zemljotres iz 1956. na Amorgosu.
“U julu 1956. godine dogodio se na Amorgosu najveći zemljotres u Grčkoj u 20. veku, a pratio ga je najveći cunami u posljednja dva vijeka u Sredozemlju”, naveo je Celentis.
Receding waters in Izmir. Scary!#Santorini#SantoriniVolcano#SantoriniEarthquake#Volcano#Earthquake#Kolumbo#Greece#Tsunamipic.twitter.com/0jCcSOqQS9
— LeanneSpurs (@LeanneSpurs)February 3, 2025
I profesor Skordilis je ukazao da se intenzivna seizmička aktivnost tokom posljednja 24 sata dogodila u oblasti gdje su se u prošlosti dogodili zemljotresi jačine iznad sedam stepeni Rihterove skale.
"Zemljotresi su na tektonskom rasjedu koji ide sjeveroistočno prema Santoriniju", rekao je on.
Mali zemljotresi na Santoriniju podstakli su zabrinutosti i u vezi vulkanske erupcije na grčkom ostrvu. Kako piše “Lajv sajens”, ostrvo Santorini je dobilo svoj trenutni oblik tokom Minojske erupcije 1600. godine prije nove ere, jedne od najvećih vulkanskih erupcija u ljudskoj istoriji prema opservatoriji Lamont-Doerti u Njujorku. Ova erupcija je možda inspirisala priče o izgubljenom gradu Atlantidi, koji je navodno potonuo u more.
Vulkan je doživio slične periode nemira i ranije, a da nije eruptirao. Između 2011-2012. dogodio se period seizmičke aktivnosti povezane s kretanjem magme ispod površine, prema Globalnom programu za vulkane Smitsonijana. Tom periodu je prethodilo sleganje, ili spuštanje, malog ostrva Nea Kameni u centru potopljene kaldere.
Posljednji put je vulkan eruptirao 1950. To je bila relativno mala erupcija, koja je proizvela vulkansku kupolu i oblake pepela koji su se podigli nekoliko stotina metara u nebo. Erupcija 726. godine nove ere navodno je uzrokovala ključanje mora i izbacivanje komada kamena plavca na udaljenost do 400 km. Vulkan izaziva nemire već dugo vremena, navodi “Lajv sajens”.
"Veoma velike eksplozije vulkana svakih 20.000 godina, a od posljednje je prošlo 3.000"
Studija iz 2024. je otkrila da je eruptirao prije više od pola miliona godina, izbacujući zapanjujućih 90 kubnih kilometara stene i pepela. Naučnici, međutim, ne očekuju da će trenutni nemiri dovesti do tako dramatične erupcije.
"Moramo shvatiti da vulkan na Santoriniju proizvodi veoma velike eksplozije svakih 20.000 godina", rekao je u četvrtak na grčkoj televiziji ERT Eftimios Lekas, seizmolog i šef naučnog nadzornog odbora za Helenski vulkanski luk.
Prošlo je 3.000 godina od posljednje eksplozije, tako da je pred nama veoma dug period prije nego što se suočimo sa velikom eksplozijom, rekao je Lekas koji se, kako je prenio AP, sastao sa zamjenikom ministra odgovornim za oporavak od prirodnih katastrofa, šefom grčke vatrogasne službe i lokalnim zvaničnicima.
(Mondo)
