Grčko ostrvo Santorini pogođeno je serijom zemljotresa koji su dostigli jačinu od 4,7 stepeni po Rihteru.
Na području grčkog ostrva Santorini u poslednjih 48 sati zebeleženo je više od 200 zemljotresa. Iz tog razloga nadležni upozoravaju da je moguće da dođe do seizmičke oluje, aktivacije vulkana ili cunamija.
Stanovnici su počeli sa evakuacijom zbog mogućnosti da se situacija na ostrvu pogorša. Takođe, premijer Grčke, Kirjakos Micotakis, u nedjelju je održao sastanak sa predstavnicima nadležnih službi i one sa sada nalaze u stanju pripravnosti. Na Santoriniju, kao i na susednim Amorgosu, Parosu, Antiparosu i Naksosu škole su zatvorene.
Nova serija zemljotresa
Ovakve učestala potrese pojedini stručnjaci nazvali su seizmičkom olujom. Samo je u petak 31. januara seizmička stanica na Santoriniju detektovala najmanje 39 malih potresa, uglavnom magnitude 3,5 Rihtera ili manje, navodi “Lajv sajens”. Veliki broj zemljotresa bio je jačine četiri stepena Rihterove skale, a najjači od 4,7 stepeni Rihtera dogodio se u nedjelju uveče.
Fenomen seizmičke oluje dobro je pozant, ali nedovoljno dokumentovan u seizmologiji. Kako se navodi na sajtu SSGEOS, on podrazumijeva grupisanje jačih zemljotresa od 5,6 stepeni po Rihteru i više. Za razliku od više malih do umjerenih zemljotresa u određenom regionu, vremensko, ali ne i prostorno grupisanje se dešava relativno često, kada se jači zemljotresi dešavaju na različitim mjestima širom planete za kratko vrijeme.
Tako da se ova, ne tako česta pojava, vezuje za jedno područje i veliki broj jačih potresa u relativno kratkom vremenskom periodu. Vrijeme koje se koristi za definisanje "jata" zemljotresa varira, ali može biti dani, mjeseci ili godine.
Ovakvo otpuštanje energije se razlikuje od situacije kada veliki zemljotres (glavni udar) bude praćen serijom naknadnih potresa: u potresnim jatima, nijedan pojedinačni potres u nizu nije očigledno glavni udar. Konkretno, skup naknadnih potresa koji se javljaju nakon glavnog udara nije jato.
Problem sa predviđajem ovakvih zemljotresa
Potresna jata pokreću pitanja u vezi sa javnom bezbjednosti: prvo, zato što se kraj seizmičke aktivnosti ne može predvidjeti, a drugo, zato što nije sigurno da li će se desiti još jedan zemljotres sa većom jačinom od prethodnih potresa u nizu. Tako nešto dogodilo se upravo u Italiji 2009. godine, kada je potres jačine 6,3 Rihtera uslijedio nakon niza zemljotresa jačine između jedan i tri Rihtera.
Grci preuzeli sve bitne mjere
Spasilačke ekipe i ljekari sa vozilima Hitne pomoći i opremom upućeni su na ostrva Santorini, Ios i Amorgos, a na Santoriniju će biti uspostavljen operativni centar za upravljanje mogućom vanrednom situacijom. Ministar civilne zaštite Vasilis Kikilias rekao je nakon sastanka sa Micotakisom da su preduzete mjere prevencije.
Vulkanolog-istraživač Helenske uprave za geološka i rudarska istraživanja Jorgos Vugiukalakis rekao je da su epicentri zemljotresa uglavnom na Anhidrosu, nenaseljenom ostrvu u blizini Santorinija. Prema njegovim riječima, vlasti su odlučile da prošire mjere bezbjednosti na susjedna ostrva Amorgos, Anafi i Ios, kako bi se izbjegle panične situacije i obezbijedila zaštita stanovnika.
(Mondo)
